Mljekare u RS-u u februaru prikupile 3,2 posto manje mlijeka

Mljekare u Republici Srpskoj u februaru SU prikupile 6.618,5 tona kravljeg mlijeka, što je 3,2 posto manje nego u januaru, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.

Prikupljeno mlijeko sadržavalo je 3,96 posto masti i 3,28 posto protetina.

U februaru je proizvedeno 3.346,6 tona mlijeka za piće ili 13,5 posto manje, dok je proizvodnja maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda iznosila 29,9 tona što je u odnosu na januar manje za 17,6 posto.

Povećana je i proizvodnja fermentisanih mliječnih proizvoda za 16,9 postoi pavlake za 1,3 posto.

Predsjednik Udruženje poljoprivrednih proizvođača–farmera Republike Srpske Vladimir Usorac rekao je Srni, komentarišući ove podatke, da primjena adaptiranoig Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ BiH sa EU već daje efekte, pa je zabilježeno povećanje uvoza mlijeka iz Unije.

“Na našem tržištu se može nabaviti mlijeko iz Poljske sa 0,5 postomasti, a evidentan je pritisak iz EU, koja u BiH izvozi mlijeko lošijeg kvaliteta, i biće nastavljen. Mljekare u Srpskoj brine i pritisak resornog ministarstva koje je uz redovne, uvelo i neke dodatne kontrole”, naveo je Usorac.

On je dodao da se “kontroliše sve živo” kada je riječ o domaćoj proizvodnji, dok mlijeko iz uvoza “niko ne dira”, iako mljekari smatraju da kontrolni sistem treba da bide u funkciji zaštite domaće proizvodnje, a ne otvaranju prostora za uvoznike.

Usorac je istakao da u mljekarskom sektoru nije svijetla situacija, iako su se mljekari izborili za 30 feninga podsticaja po litri mlijeka, što je u prosjeku, kad se prevedu mjerne jedinice, tri puta manje nego podsticaji za voćarstvo.

Agroekonomista Stefan Markićević rekao je Srni da je bojazan domaćih mljekara za egzistenciju u uslovima primjene adaptiranog SSP-a opradvan, iako je još rano govoriti o tome da li primjena tog sporazuma već daje određene vidljive efekte.

“EU je ukinula kvote na mlijeko, a istovremeno uvela visoke subvencije za mlijeko i veći broj mliječnih proizvoda. S druge strane, u Srpskoj, kao uostalom u cijeloj BiH, proizvodnja nije ni približno na onom stepenu organizacije kao u EU, podsticaji po jedinici proizvoda su daleko manji i isplaćuju se sa dosta zakašnjenja”, naveo je Markićević.

Prema njegovim riječima, domaćim mljekarima dodatnu teškoću pri korištenju povoljnosti iz SSP-a predstavlja i činjenica što su već jednom izgubili značajan dio inostranog tržišta zbog ranije zabrane izvoza mlijeka u EU koja je ukinuta u kasno ljeto prošle godine.

 

fokus.ba

 

Back to top button