Drugovi, uništit će vas sujete: Kakvu ljevicu Bosna ima, bolje da je nema

Iako svim silama nastoje svoj mogući zajednički nastup na narednim izborima predstaviti kao ideološki utemeljen blok formiran zarad interesa građana BiH, stranke deklarativne ljevice, ili kako se još vole nazvati – građanske opcije, muku muče sa definiranjem jedinstvenog koncepta kojeg će ponuditi glasačima, a naročito sa izborom zajedničkih kandidata za određene pozicije.

 

Jedna od tih pozicija je član Predsjedništva BiH, a sudeći prema ranijim najavama, iako iste još uvijek nisu zvanično potvrđene, zajednički kandidat bit će Željko Komšić. Nakon dva uzastopna mandata u Predsjedništvu BiH, obilježena prijetnjom o udaranju po prstima predsjednika susjedne države i otvaranjem restorana brze hrane u centru Sarajeva, osnivač i predsjednik Demokratske fronte je ponovo u prilici da se vrati u instituciju u kojoj je vegetirao osam godina.

Tu je mogućnost Komšić najavio još prošle godine, kazavši da će, ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon BiH, pomrsiti račune predsjedniku HDZ-a Draganu Čoviću. Imao je tu mogućnost i 2014. godine, ali je, umjesto Damira Marjanovića, ispred svoje stranke kandidirao izvjesnog Antu Popovića iz Livna, te je tako Čoviću širom otvorio vrata Predsjedništva BiH. Sada Komšić, sudeći prema posljednjim medijskim istupima, još uvijek razmišlja o kandidaturi, dok iz Naše stranke, mogućeg partnera u “građanskom bloku”, poručuju da lider Demokratske fronte nema njihovu podršku.

– Ako je Komšić 2006. i bio novo lice, sada, trebamo biti iskreni, to više nije – pojasnili su iz Naše stranke.

Ako je “svježina lica” kriterij za poziciju na izbornim listama stranaka “građanskog bloka”, izbor kandidata za najodgovornije pozicije je jako sužen. Pored Komšića, glavnu riječ za sada vode predsjednik SDP-a i bivši federalni premijer Nermin Nikšić, te predsjednik Građanskog saveza i bivši ministar energetike i rudarstva Reuf Bajrović.

Prije gotovo sedam godina su svi akteri priče u vezi “ujedinjene ljevice” nastupili pod zastavom SDP-a, koji se nakon toga počeo osipati, ali ne zbog različitih ideoloških pogleda, već upravo pozicija u vlasti. Iako Nikšić poručuje kako “misli da ovaj put neće biti sujeta”, bliska prošlost nam sugerira suprotan epilog. Tako je, primjera radi, Reuf Bajrović promijenio dva stranačka dresa prije nego što je shvatio da je jedina stranka u kojoj može voditi glavnu riječ ona koju sam osnuje. Ni saopćenja na dnevnoj bazi, ali ni učestali javni nastupi, ne govore o njegovom političkom značaju koliko mizernih 2.625 osvojenih glasova na posljednjim izborima. Bez obzira na niz nevladinih organizacija koje Bajrović sa sobom nosi kao miraz, glavnu riječ u priči o ujedinjenju ljevice vodi ipak matični SDP. Kada je Demokratska fronta Željka Komšića u pitanju, zauhar će biti ako broj članova te stranke ostane dvocifren do 2018. godine. Ako ne ostane, najavio je Komšić već mogućnost gašenja stranke i ujedinjenja sa SDP-om.

VEZANI TEKST – Stranački vrh dobio crno na bijelo: Komšić najavio gašenje DF-a

Zajednička strategija uvjeravanja glasača u neophodnost njihove izborne pobjede zasniva se na upozorenjima o navodnoj podjeli BiH u režiji aktuelne vlasti. Argumentiraju tu tezu HDZ-ovim prijedlozima izmjena Izbornog zakona BiH, a ne sprječava ih u tome ni SDA-ovo odbijanje prihvatanja tih prijedloga. Ključni argument im je i dokument “Pregled odbrane”, koji, između ostalog, predviđa smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH sa 10.000 na 9.200. To bi trebalo poslužiti kao dokaz postojanja interesa o slabljenju vojnih kapaciteta BiH, ali bez objašnjenja na koji bi način slabljenje tih vojnih kapaciteta moglo utjecati na mogućnost novih teritorijalnih i etničkih podjela u BiH. Napomene radi, BiH danas nema 10.000 vojnika i usvajanje Pregleda odbrane, s tim u vezi, ni u kom slučaju ne predstavlja reduciranje broja pripadnika Oružanih snaga i slabljenje vojnih kapaciteta. Međutim, to deklarativnoj ljevici, u nedostatku konkretnijeg koncepta, ne predstavlja prepreku za manipulacije. Da su u praksi mnogo zahvalniji partner HDZ-u u odnosu na SDA, pokazuju ruke delegata tih stranaka kada je u Domu naroda Parlamenta FBiH oboren Zakon o igrama na sreću.

Od 2010. do 2014. godine je SDP-ova vlast odlično radila i funkcionirala, uvjerava nas Nikšić u svom posljednjem medijskom istupu, ali građani to, kako je kazao, nisu prepoznali. Ni penzioneri nisu, dodaje predsjednik SDP-a, prepoznali sve što je urađeno za njih u tom periodu, pa je to, smatra on, uzrok izbornog fijaska te stranke na izborima 2014. godine. S druge strane, Nikšić kritikuje i međunarodnu zajednicu jer nisu prepoznali sve manjkavosti koje on prepoznaje u radu aktuelne vlasti.

– Međunarodna zajednica potpuno neselektivno i bez ikakve argumentacije podržava i priča o uspjesima aktuelne vlasti – kazao je Nikšić za TV1.

Dakle, 2018. godine će se SDP i njegovi politički pobačaji, pod plaštom “ujedinjene ljevice”, suprostavljati ne samo podjeli BiH ili smanjenju već smanjenog broja vojnika, već i zlonamjernoj međunarodnoj zajednici koja nikako da prepozna kvalitet koji oni nude, te koja favorizira aktuelnu vlast u kojoj oni ne učestvuju. Suprotstavit će se deklarativna ljevica i formiranju bošnjačke “fildžan države” na teritoriju na kojem ista ta deklarativna ljevica crpi 99 posto svojih glasova, te će se boriti za one teritorije na kojima oni koje optužuju za stvaranje „fildžan države“ ima dva, tri ili četiri puta veću podršku u odnosu na deklarativnu ljevicu. Sve će to deklarativna ljevica obećati kako bi se ponovo dokopala fotelja u kojima će raditi sve ono što “građani nisu prepoznali” u prethodnom mandatu.