Savremena medicina o postu

Autor:Mr.sci.med. Adem  Zalihić

Od  sredine  20. stoljeća postajemo svjedoci sve većeg broja naučnih radova i istraživanja na polju zdravstvenog učinka posta, kako u preventivnom tako i u terapeutskom smislu. Dr Alan Cott   u svojoj  knjizi „Post kao način života“ ističe da post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog i centralnog nervnog sistema,  a francuski biolog, dobitnik nobelove nagrade Dr Alexis Carrel kaže: „Tokom posta u tijelu se dešavaju složeni i neobnjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve  u organizmu i mijenja ih“. Takođe amerikanac Dr Herbert M. Sherlton kaže: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: čir na želucu, astma, proširene vene, kolitis, bronhitis, kamenu u  mokraćnim putevima i žuči itd.“ Danas sve više naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg skoro pa da nema zdravog i  ispravnog načina života. Postom, koji bi trebao prerasti u način življenja savremenog čovjeka, po mišljenju stručnjaka možemo mnogo učiniti za naše zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. U uslovima savremenog načina života, u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se neredovno hranimo, a sama hrana je bogata raznim otrovima, pesticidima,  bojama, aditivima, konzervansima, emulgatorima itd,  čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od hrane postaje zanimljivije nego ikad. Hronični  umor, glavobolja, nadutost, loša probava,  razdražljivost, može značiti  da vaše tijelo pati, da je puno toksina i da treba odmor. Sve češće se savjetuje najjeftinije, potpuno prirodno rješenje – post.

Periodičnim suzdržavanjem od  hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za probavu, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i pomladiti.

Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.

Uspostavljanje složenih  fizioloških procesa u tijelu za  vrijeme bolesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje posta od strane našeg organizma.

A  medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju probavni organi treba da ograniči ili potpuno prekine unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu koja je narušena  bolešću.

U tom smislu postoji i narodna izreka:“ ako jedeš kada si bolesta, onda hraniš svoju bolest“.

Koji su efekti posta?

Ako posmatramo post sa medicinskog aspekta možemo govoriti o  dvije njegove dimenzije:

– tjelesnu ili somatsku i

– mentalnu ili psihičku

Takođe efekti posta mogu se posmatrati kao preventivno ali i kao terapeutsko sredstvo.

Somatska sfera 

U pozitivne učinke posta po naše tijelo u fizičkom smislu navode se:

Prirodna detoksikacija,  kojom se svi organi i sve stanice, čiste od štetnih tvari i obnavljaju

      Uspješno liječenje bolesti metabolizma, čiji je izvor u lošoj prehrani, a prije svih metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom prije svega uslovljen je pogrešnim stilom života, posebno prehrane, a  uključuje u sebe povećanu koncentraciju masnoća i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost centralnog, tj. abdominalnog  tipa.  Ova četiri faktora imaju tendenciju da se pojavljuju zajedno, a na  sva četiri pozitivno djeluje post. Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, te razumljivoi  na našu kilažu.

Prevencija gojaznosti

Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osuđena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca  (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema, ali i organa za disanje, varenje, izlučivanje mokraće, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lučenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jer su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.

Gojaznost u SAD- u npr.  je državni problem. Više od 72 miliona odraslih Amerikanaca, odnosno 26,7 % je gojazno.  Pretilost je postala “glavnom prijetnjom javnom zdravlju”   u Sjedinjenim Državama,  a stanje se svake godine pogoršava,  navodi se u izvještaju  američkog Centra za kontrolu i  sprečavanje bolesti (CDC).

Unos hrane u organizam mora obezbijediti metaboličke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.

Gojaznost je bez sumnje uzrokovana  prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U liječenju gojaznosti dizajnirane su različite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u većem ili manjem stepenu ustezanje od hrane.

Sa fiziološkog aspekta post nastupa sa početkom korištenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage.  Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne, lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, boje, konzervansi itd) koji su nerijetko povezuju sa  pojavom malignih i drugih oboljenja.

I na kraju valja reći da višak masnog tkiva je apsolutno  nepotrebni nam dio tijela koji bezrazložno dodatno zamara naše srce, jer je   bogato vasularizovano.

Svakako ćemo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine prođe neku vrstu dijete i time prevenira  ili liječi gojaznost.

Post snižava krvni pritisak

Povišen krvni prtisak je opasnost za nastanak ateroskleroze krvih sudova i posljedičnih kardiovaskularnih oboljenja, , ali i slabljenja srčanog mišića. Osnova za visok pritisak je povećan unos soli i masti, te povećana napetost krvnih žila, a post djeluje na oba ova faktora. Dijeta je pored medikamentozne terapije osnova u liječenju visokog krvnog prtiska, a kazali smo da je post svojevrsna dijeta.

Post snižava nivo šećera u krvi

Dijabetes, koji se karakteriše nedostatkom insulina ili njegovom nefunkcionalnošću, dovodi do endotelne disfunkcije (oštećenje unutrašnjeg sloja krvnih sudova), a to predstavlja prvi korak u nastanku ateroskleroze krvnih sudova. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi  smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se u stvari prevenira nastanak dijabetesa. Zdravstveni eksperti širom svijeta takođe, preporučuju dijetu kao metodu liječenja pacijenata u ranoj  fazi šećerne bolesti, ali i u slučajevima razvijene bolesti osnova liječenja je dijeta.

Masnoće i Arteroskleroza

Ateroskleroza predstavlja ukratko  nakupljanje masnih  naslaga na njihovom unutrašnjem zidu. Osnova za njen nastanak su povišene masnoće u krvi, uz ostale navedene riziko faktore. Atreskleroza u konačnici dovodi do  začepljenje arterija a to je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i  moždanog.

Post upravo smanjuje nivo masnoća u krvi, holesterola i triglicerida koji su osnova  pojave, oboljenja krvnih sudova.

Osobe sa razvijenim metaboličkim sindromom su pod povećanim  rizikom od nastanka kardiovaskularnih incidenata. Kinički se to može manifestovati kao:

– koronarna arterijska bolest (Angina pektoris, Srčani infarkt)

–  cerebrovasularna bolest (TIA, Moždani udar)

–  periferna arterijska bolest (klaudikacije, gangrena)

Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo te, kardiovaskularne bolesti. Vrlo interesantno, ali i  istinito: Stanovništvo se najviše boji raka, a ustvari najviše umire  od kardiovaskularnih bolesti.

 Post smanjuje opasnost od epileptičnog napada

Podloga epilepsije je povećana razdražljivost nervnih stanica, a dokazano je smanjenje njihove

podražljivosti tokom posta putem tranzitornog povećanja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji  smanjuju iritabilnost neurona.

Povećava se lučenje endorfina

Nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina u krvi, ili  hormona sreće, sugerišu mnogi naučni radovi, kao što je rad „Nivo plasma beta endorfina za vrijeme posta kod čovjeka“[1] od Komaki i saradnika, gdje se kaže da  nalazi ukazuju na to da je nivo plazma beta-EP značajno  povišen u ranoj fazi posta,  te se u kasnijim fazama posta tj. kod dužeg posta neprimjećuje tako značajan skok plazma beta-EP u serumu.

Endorfini su prirodna  droga koja otklanja bol. Dejstvo je slično opijumu a stvara ih nervno tkivo, tj. mozak. Poznato je da se povećano luče u ženskom tijelu za vrijeme i nakon poroda. To govori koliko su jaki analgetici, jer unatoč izuzetnio jakom bolu većina žena se porađa bez analgetika. Endorfini pored umanjenja bola, stvaraju osjećaj zadovoljstva,  vlastite vrijednosti, smirenosti i  samopouzdanja.

Jačanje vlastitih odbrambenih  snaga

Neka istraživanja sugerišu da za vrijeme posta opada nivo leukocita, da bi nakon posta njihov broj se povećao, rezultirajući u konačnici ustvari zamjenom starih za nove, funkcionalnije leukocite. Imuni sistem ima zadaću da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  našem organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, (ili zrakom tj. udisajem) pa za vrijeme posta  tako reći imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.

Povećano lučenje kortikostroida i interferona

U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Takođe je dokazano povećano lučenje interferona,  posebne supstance koja se stvara u specijalnim ćelijama a značajan je u borbi protiv virusnih infekcija.

Poticanje organizma na  samoizlječenje

Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Postoje ozbiljne indicije da se  aktivacijom matičnih ćelija našeg organizma  putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka.

Mentalna sfera

Kako smisao posta nije samo u dobrobiti za tijelo, nego u istoj mjeri i za psihu, pozitivne posljedice vidljive su i u toj sferi. Post pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani vodi  lijenosti, uspavanosti i nepromišljanju.  Postom se razgrađuju negativni osjećaji koji ugrožavaju psiho-fizičko zdravlje(bijes, tjeskoba, nemir), te stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama. Dokazano je, da post dovodi do:

–      jačanja volje

–      kontrole nad strastima

–      samokritičnosti i discipline

–      intenziviranja karaktera i  jačanja  duha uopšte

Sve nam ovo pomaže da krizne životne situacije lakše prebrodimo.

Idealna prilika za prestanak sa ovisnostima o  alkoholu, drogi i  cigaretama

U uslovima kada se covjek odriče osnovnog nagona za samoodržanjem, hrane i pića,  biva lakše ustezanje od  psihoaktivnih supstanci (alkohola, droge,  cigareta) i stvaraju se uslovi za definitivno ustezanje upravo preko jačanja volje.

Neželjeni efekti posta

Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijom razgradnjom  nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz  mozak i nerve, što dovodi do ovih kratkotrajnih simptoma.

Post sagorijeva  taloge  izmjene tvari, odnosno ostatke raznih metaboličkih procesa u našem tijelu,  zaostatke mokraćne kiseline, nakupine masnoća, iznojavanja tijela, a razna nabreknuća, izrasline, otekline postaju “žrtve” pročišćavajuće izmjene tvari. Na početku  posta sve se funkcije izlučivanja tijela automatski povećavaju. Urin postaje mutan, zaudara, koncentriran je, povećana su isparavanja kože s neugodnim mirisom. Može doći do jačeg izbacivanja sluzi iz usta, ždrijela, bronhija. Dah ima kiseo i neprijatan miris, jezik je obložen, siv ili smeđ. (hadis o zadahu postača) Postepeno dolazi do poboljšanja simptoma, umjesto malaksalosti i neraspoloženja, dolazi do duševne i tjelesne svježine, izgled se poboljšava, oči su svjetlije, boja lica postaje svjetlija.

Primjeri učinka posta na pojedine organe – operacija bez noža

Regenerator  probavnog sistema

Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi ogromne  količine energije iz tijela! Te aktivnosti su:

  1. Motorna – pasiranje hrane od početnog do završnog dijela probavne cijevi
  2. Sekretorna – luče se razni sokovi i enzimi za razgradnju hrane
  3. Apsorptivna – upijanje hranjivih materija iz hrane u krv

U toku posta, obzirom da nema  potrebe za te aktivnosti,  ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem dobiva priliku da se regeneriše: popravljaju se eventualna oštećenja sluznice koja su podloga ulkusima ili prekancerozama (stanjim a koja prethode karcinomima).

Post štedi jetru i pankreas

Jetra  i pankreas su  biohemijske “tvornice” enzima za probavu hrane.  Jetra je  je veliki biohemijski laboratorij prerade hranljivih tvari, proizvodnje krvnih proteina, žuči i holesterola, skladište glikogena, vitamina i željeza, velika barijera ulasku otrova, lijekova i bakterija u krvotok. Pankreas (gušterača) proizvodi enzime za obradu hrane, ali luči i dva važna hormona za kontroliranje metabolizma – glukagon i inzulin.  Za Vrijeme posta     gušterača i jetra smanjuju lučenje i regenerišu svoje kapacitete za lučenje pomenutih probavnih sokova, čime se preveniraju oboljenja koja nastaju usljed njihovog nedostatka. Najboljii najvažniji primjer je dijabetes. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi  smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime  se štedi gušterača, a  što bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa. Jer inače, pretjerano konzumiranje šećera, vremenom dovodi do smanjenja   funkcije pankreasa, koja rezultira smanjenim izlučivanjem hormona inzulina, i nastanka dijabetesa. Preko  250 miliona dijabetičara je danas u svijetu, pa  dijabetes predstavlja planetarni problem. Zdravstveni eksperti širom svijeta preporučuju dijetu kao jednu od metoda liječenja pacijenata u ranoj  fazi šećerne bolesti.

Post štedi srce

Srce je  čudo, pravo čudo, božije čudo. To je organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Počinje da kuca  još dok smo u utrobi majke i ne prestaje sve do smrti, i to bez uticajanaše volje.

Ali hajde da malo se pobliže upoznamo sa ovim božijim čudom: Srce svake osobe nešto je veće od njene stisnute pesnice,  teško 250-300 g, i to je ustvari jedna šuplja mišićna pumpa.

Ako uzmemo tenisku lopticu i jako je stisnemo,dobit ćemo predstavu kako jako se  kucajuće srce stišće da bi pumpalo krv. Za 72 godine života ljudsko srce napravi blizu 3 milijarde otkucaja, kada bi čovjek čitavo vrijeme mirovao.

Kad bi se krvne žile samo jedne odrasle osobe poslagale  po dužini jednu za drugom, dobili bi smo traku dugu 100 000 kilometara kojom bi se moglo dva i po puta omotati zemaljsku kuglu!  E kroz toliko dugu mrežu krvnih sudova srce ispumpa svakodnevno oko 9000 litara krvi. To iziskuje otprilike jednak napor kao da se svaka 24 sata teret od jedne tone podigne na visinu od desetak metara! Kuhinjska  česma morala bi biti maksimalno otvorena 45 godina da bi kroz nju prošla ona količina vode, koliko krvi srce ispumpa tokom prosječnog života.

Ova količina vode može popuniti 200 vagona cisterni za teretni voz.

Svakog dana srce proizvede dovoljno energije da pokrene kamion sa prikolicom na put dug 36 km. Tokom života ovo je ekvivalent vožnje do Mjeseca i nazad.

Kaže se da je nemoguće napraviti takvu pumpu koja bi imala ovakav radni učinak, a uz to bez remonta.

Da bismo shvatili važnost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboličke potrebe određenog tkiva  neuporedivo veće u  fazi aktivnih metaboličkih procesa nego što je to slučaj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboličke procese tkivo dobija krvlju, koju kao što znamo pumpa srce. Uzećemo za primjer crijeva. Za vrijeme varenja hrane 10% od ukupne krvi ispumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta. To znači manji umor i više odmora za  srčani mišić. A evo i kako.

Poslije obroka raste motorna, sekretorna i apsorptivna aktivnost crijevnih resica čija je površina  oko 250 m2, tj. otprilike površina teniskog igrališta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Ne kaže se džabe nakon obroka, uh što mi je pritisak opao, baš mi se spava. I tačno je to. Upravo zbog ovoga. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije nešto više od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teško zaključiti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u Ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mrežu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica.

To u praksi znači ako srce  kuca prosječno oko 70 puta u minuti u mirovanju , a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, ili oko 85.000 puta dnevno, što znači   da se sačuva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata.

Srce prosječno pumpa 5 litara krvi u minuti a to znači da kroz srčani mišić prođe 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za  vrijeme posta 260 litara krvi na sat , 6200 na 24 h što znači   manje za 1000 litara na 24 h.

Nadam se  da nam je, nakon ovih primjera,  malo jasnije kako u stvari post štedi srce.

Zaključak

Ako razmatramo  somatske ili tjelesne, ali i mentalne ili duhovne  aspekte  ramazanskog posta moramo poći sa stanovišta da je post namijenjen zdravim ljudima i da se preporučuje zdravima, ali  da se ne smije olahko prići preporuci da neko u određenom zdravstvenom stanju  ne može ili ne treba postiti.

–  Smatramo da ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih ljudi , a da se korisni efekti mogu naći i kod nekih stanja organizma koja se mogu okvalifikovati odstupanjem od punog zdravlja, odnosno bolesti.

–  Ramazanski post takođe, prevencija je mnogih oboljenja.

–  Kod značajnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja posta može biti zdravstveno dvojbena, te u pogledu zdravstvene odluke treba konsultovati ljekara specijalistu za dotično bolesno stanje, koji i sam posti, ili zna i sklon je cijeniti vrijednost ramazanskog posta. On može  dati savjete da li je moguće  nadzirati  svoju bolest tokom čitavog razdoblja ramazanskog posta. Nakon toga trebao bi se konsultovati vjerski autoritet u svrhu donošenja konačne odluke da li postiti ili ne.

Ipak, potpuno je jasno i poznato, da su milioni  muslimana postili kroz mnoge genaracije, bez očiglednih štetnih posljedica po zdravlje.

saff.ba