SNSD-ov labuđi pjev: Očajnički potezi zbog neuspješnog pritiska na OSA-u
Nakon što je pokušaj diskreditiranja Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH okončan smjenom Nikole Špirića iz Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e, SNSD je odlučio “uzvratiti udarac” povlačenjem svojih kadrova iz parlamentarnih komisija.
Prvi potez je povukao Sredoje Nović, koji je podnio neopozivu ostavku na mjesto člana Zajedničke komisije. Špirićeva smjena i Novićevo istupanje su aktuelizirali pitanje funkcioniranja Zajedničke komisije. Na Špirićevo mjesto je imenovan Borislav Bojić (SDS), Dom naroda bi trebao izabrati Novićevog nasljednika, a ostaje otvoreno pitanje izbora predsjedavajućeg Zajedničke komisije. Uprkos tome, njeno funkcioniranje nije i neće biti dovedeno u pitanje.
– Nema problema i zastoja rada Komisije sve dok postoji kvorum. Kvorum je definiran Poslovnikom o radu, a sastav Komisije je formiran Zakonom. Dakle, dok god ima kvorum, Komisija može raditi i funkcionirati. U principu, sada nedostaje jedan član, a to je gospodin Nović. Bez njega se može raditi, tako da nema nikakvih problema u formalnom funkcioniranju ove Komisije – kazao je za Faktor Mirsad Mešić (SDP), član Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e.
Ova situacija nije prvi pokušaj SNSD-a da opstruira funkcioniranje Zajedničke komisije u tekućem mandatu. Prvi problemi su nastali već uoči njenog konstituiranja, kada je ta stranka vršila pritisak da za člana Komisije bude imenovan upravo Nikola Špirić, a zbog toga su čak opstruirali i održavanje sjednica Doma naroda. Tada su njihove opstrukcije urodile plodom pa je umjesto ranije predloženog Željka Komšića iz Zastupničkog doma imenovan upravo Špirić.
Drugo pitanje koje se danas nameće jeste izbor Špirićevog nasljednika na mjestu predsjedavajućeg Komisije. Zakon o OSA-i predviđa da tu funkciju obnaša član Komisije koji nije dio parlamentarne većine. Čak i ako, primjera radi, članovi Komisije koji dolaze iz HDZ-a blokiraju izbor novog predsjedavajućeg, to neće značiti i opstrukciju u radu Komisije.
– Ja ne vjerujem da se neće izabrati novi predsjedavajući. Ne vidim zbog čega bi to bio bilo čiji cilj – izjavio je Mešić, naglasivši da “nema ambicije da preuzme poziciju predsjedavajućeg”.
Da parlamentarna komisija može funkcionirati bez predsjedavajućeg, potvrđuje primjer Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Nakon što je Željko Komšić u septembru 2015. godine podnio ostavku na tu poziciju, Ustavnopravna komisija je sasvim normalno funkcionirala do izbora njegovog nasljednika, a funkciju predsjedavajuće je obnašala dotadašnja prva zamjenica Aleksandra Pandurević.
S obzirom da pokušaji diskreditiranja OSA-e preko Zajedničke komisije nisu urodili plodom, borba za stavljanje pod kontrolu te Agencije je nastavljena drugim sredstvima, prije svih preko medija odanih SNSD-u, HDZ-u i SBB-u.
SBB se izdvojio kao jedina parlamentarna stranka, među onima koje se deklariraju kao probosanske, koja je podržala Špirića. Nakon što na njegovo mjestu nisu uspjeli “ugurati” svog Mirsada Đonlagića, izbor Borislava Bojića su iskoristili kao oružje za političke obračune. Zanemarujući činjenicu da su za Špirićevu smjenu i imenovanje Bojića glasale sve probosanske stranke, osim SBB-a, Dnevni avaz je njegovo imenovanje pripisao SDA-u, dovodeći usput u pitanje Bojićevu ratnu prošlost. Ratna prošlost Nikole Špirića, u to vrijeme odanog sljedbenika Vojislava Šešelja, za Avaz, valjda, nije sporna.
Zašto je SBB zauzeo stav suprotan stavovima SDA, SDP-a, Demokratske fronte i Nezavisnog bloka, pitanje je na koje će odgovor morati dati čelnici te stranke, prije svih njen predsjednik Fahrudin Radončić. Za pojašnjenje te činjenice, koje neće sugerirati na zadovoljavanje ličnih interesa stavljanjem OSA-e pod svoju kontrolu, bit će mu potrebno mnogo mašte.