Otkriveni razlozi Vučićeve posjete Sarajevu: Srbija od BiH traži stanicu Štrpci i područje oko HE Zvornik i Bajina Bašta

Činjenica da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prvu posjetu u toj funkciji u regionu započeti sa Sarajevom, odnosno Bosni i Hercegovini, jasno govori od kolikog je ona značaja, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA), Stanimir Vukićević, ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini.

 

“Hoću da naglasim da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dolazi u Sarajevo u funkciji predsjednika te da mu je to prva zemlja regiona koju posećuje u toj ulozi. Takođe, njegova posjeta je prva posjeta srbijanskog predsjednika nakon šest godina. Od posljednje zvanične posjete predsjednika Srbije BiH prošlo je šest godina, a to je bilo 2011. godine. Iz svega toga možemo da izvučemo značaj. Kada je u pitanju predstojeća posjeta, ona jeste značajna i za bilateralne odnose, značajna je i za stanje u regionu, a značajna je i za put regiona u evropske integracije”, poručio je ambasador Vukićević.

Posjeta pokazatelj koliko je BiH prisutna u Srbiji

To potkrepljuje i činjenicom da sa predsjednikom Srbije u dvodnevnu posjetu, 7. i 8. septembra, dolazi i Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, i Zorana Mihajlović, potpredsjednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije.

“Prema tome, prisustvo ta dva ministra govori o tome da mi u fokus stavljamo i ekonomsku saradnju koja treba i jednu i drugu stranu da približi trećim tržištima”, rekao je Vukićević.

Srbijanski ambasador je naveo kako je Vučić političar iz Srbije koji u principu dva do tri puta godišnje posjeti BiH.

“On dolazi i na političke skupove, sajmove, na biznis forume. Dolazi uvijek u BiH, što je najbolji dokaz koliko BiH jeste prisutna u Srbiji, odnosno što je najbolji dokaz orjentacije koju mi imamo prema BiH”, naglasio je Vukićević.

Istakao je kako je posjeta predsjednika Srbije posjeta koja sigurno treba da doprinese daljem učvršćivanju prijateljskih odnosa i dobrosusjedske saradnje sa BiH.

“Tokom nje će se razmatrati sva pitanja iz bilateralnog opsega, uključujući i politička i ekonomska i pitanja o kojima zajednički treba da razgovaramo, uključit će i zajedničke projekte koje imamo. Očekujemo da posjeta bude vrlo korisna. Očekujemo da posjeta da novi impuls i regionu da na isti način sarađuju sve zemlje međusobno, a očekujemo i da će i jedno od pitanja biti saradnja u evropskim integracijama. U krajnjem slučaju, to je zajednički cilj svih zemalja Zapadnog Balkana. Prema tome, ova posjeta će imati i te dimenzije”, poručio je ambasador Vukićević.

Srbima neprihvatljiva NATO granica na Drini

Srbijanski ambasador u BiH govorio je i o tome šta Srbija u ovom trenutku može učiniti kako bi pomogla BiH na bržem putu ka EU.

“Mislim da ne treba gajiti nikakvu sumnju da Srbija što prije želi Bosnu i Hercegovinu u evropskim integracijama. U tom smislu je naša pomoć uvijek spremna i rado ćemo je pružiti. Kada je u pitanju Upitnik, mi smo već imali određene kontakte i ljudi iz BiH su bili kod nas, mi smo stavili na raspolaganje naše odgovore koje smo mi imali prema EU. Nismo daleke zemlje, problemi nisu dijametralno suprotni, problemi su slični. Prema tome, učinili smo sve. Želimo da BiH što prije odgovori svim izazovima koji stoje pred njom i ispuni sve ono što EU očekuje od nje. Prije svega, na Upitnik, a onda poslije toga to su zakoni koji treba da budu dio reformske agende. Za nas je jako bitna i značajna Transportna zajednica. Očekujemo da BiH do kraja septembra potpiše ugovor o Transportnoj zajednici i hvata voz sa svim ostalim zemljama Zapadnog Balkana”, rekao je Vukićević.

Nije dobro, poručio je ambasador Srbije u BiH, da se BiH izoluje i od Zapadnog Balkana i dodao: “Nije dobro, tim prije što sve zemlje Zapadnog Balkana žele BiH što prije u EU i žele da pomognu BiH. BiH treba da pronađe malo i svoj lični put i u tom smislu može da računa na veliku pomoć Srbije.”

On je govorio i o putu BiH u NATO, posebno s aspekta najavljene aktivanicije MAP-a za BiH do kraja godine.

“Srbija je proglasila neutralnost. Mi smo obavijestili NATO da smo proglasili neutralnost i nemamo namjeru da u ovom trenutku i u ovim uslovima budemo dio bilo koje vojne organizacije. Niti NATO niti ODKB (ruski vojni savez). Jednostavno želimo da budemo slobodni u saradnji sa NATO-om ili drugim zemljama. Tu saradnju ne podrazumijevamo u smislu da sarađujemo na štetu bilo koje druge države. Naprotiv, želimo da to bude u korist mira i stabilnosti. BiH ima svoj put. Ono što jeste prisutno među Srbima u BiH jeste da Srbi sa desne i lijeve strane ne treba da imaju NATO granicu na Drini. To je rečeno i NATO strukturama ovdje. Ja sam, takođe, to rekao komandantu NATO štaba u Sarajevu američkom generalu Robertu Hjustonu, da je to njihov stav, Srba sa obje strane”, naveo je Vukićević.

Kada je u pitanju MAP, ambasador Vukićević naglašava kako oni, Srbi, imaju svoj već ranije postignut dogovor o tome.

“Prema tome, Srbija se u to ne miješa. Taj dio, MAP, je njihovo unutrašnje pitanje, a u konačnici i za NATO Srbija sigurno neće stajati na putu bilo kakvog miješanja u unutrašnje stvari BiH, cijepanja, destabilizacije… Ono što BiH treba da uradi jeste apsolutno da stvari koje se tiču njene integracije u NATO dogovori na svom prostoru”, rekao je ambasador Vukićević.

Nije usaglašeno oko tri posto granice

Srbijanski ambasador govorio je i o sporazumu o granici između BiH i Srbije, te najavljenim razgovorima o razmjeni teritorije dvije države.

“Javnosti radi, treba kazati da je 97 posto granice već određeno, definisano, i izvršena demarkacija kako se to kaže. Tri posto granice nije urađeno. Ali, tri posto znači nema 100 posto. Problemi tri posto su kod hidrocentrala Zvornik, Bajina Bašta, kod Rudog, i pruga Beograd-Bar kod stanice Štrpci. Mi smo predložili BiH da sve to riješimo na način da zamijenimo teritorije. Teritoriju koju mi dobijemo zamijenili bi nekom drugom”, objasnio je Vukićević.

On je govorio i o tome šta je, prema stajalištu Srbije, praktična svrha zamjene teritorije, da ne bude to pogrešno predstavljeno, odnosno da se ne stvori takav utisak.

“Pruga Beograd-Bar prolazi kroz dio teritorije BiH, a po međunarodnim standardima tu bi trebalo da se vrši pasoška kontrola. Mi nemamo još tu pasošku kontrolu, ali u svakom slučaju, prelazak granice otežava. Da se ne bi to dešavalo, mi kažemo, ajde, tu ćemo da zamijenimo teritorije pa će to biti teritorija da slobodno vaši građani iz BiH mogu da na stanici Štrpci ulaze i koriste taj voz. Kada je u pitanju Rudo, to je međurječje gdje su njive s jedne strane, s druge strane kuće. To otežava ljudima da uberu ljetinu, prelaze granice. Pa da i to riješimo. Kada su u pitanju dvije hidrocentrale, njih je izgradila Elektroprivreda Srbije i one su u vlasništvu Elektroprivrede Srbije. Treba servisirati turbine i opremu i sa strane BiH. To se bez slobode ne može da uradi. I u tom smislu mi smo tražili i jedno parče zemlje oko svake od tih hidrocentrala. Za kontrauslugu bismo dali dio teritorije koja bi odgovarala BiH”, pojasnio je Vukićević.

Brza cesta Sarajevo-Beograd na čekanju

Kada je u pitanju izgradnja brze ceste Sarajevo – Beograd, ambasador Srbije Stanimir Vukićević kaže kako “smo trenutno u fazi čekanja”.

“Što se nas tiče, mi imamo sve. Napravljena je studija i utvrđena dionica i trasa, a znamo otprilike koliko će sve to da košta. Kada je u pitanju BiH, ona ima u pravcu od Vardišta do Sarajeva dva moguća pravca. Nije postignuta saglasnost oko toga. Mi predlažemo BiH da napravi studiju i za jedan i za drugi pravac pa da se onda opredjeli koja je jeftinija i korisnija. Ima jedna treća varijanta, koju FBiH predlaže, a to je da se iskoristi Koridor 5 c do Zenice, od Zenice za Tuzlu, odatle za Brčko, a poslije prema Bijeljini i Kuzminu, sa uključenjem na Koridor 10. To je za nas nešto novo. To nije razmatrano na zajedničkim sjednicama. Prema tome, ima dosta rješenja za jedan isti projekat. Vidjećemo šta će biti”, naveo je ambasador Vukićević.

Kada je pitanju deklaracija na očuvanju jezika, historije, tradicije postignuta nedavno između Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kaže srbijanski ambasador, “čini se da ima potrebe za tim”.

“Ona nije namijenjena ni protiv koga od susjednih država niti naroda. Ona jeste samo zaštita onoga što predstavlja Srbija, Srbi, srpska tradicija, srpski narod. Neće se tu stvarati ni velika Srbija, kao što neće biti ni velike Albanije, ni BiH, neće biti ni jedna od njih velika zemlja. Ali, potreba postoji. U krajnjem slučaju, mi imamo tu dijasporu i dijaspora već polako gubi te korjene”, kazao je Vukićević.

Pitali smo ambasadora Srbije kako je moguće da Bošnjaci u Sandžaku, u Srbiji, imaju pravo nastavu izučavati na bosanskom jeziku, a da se to isto pravo osporava Bošnjacima u RS-u?!

“Ne bih htio da odgovorim na to. To je unutrašnja stvar BiH da se oni dogovore o svemu tome. Ja ne bih htio dalje o tome. Mi smo dali mogućnost Bošnjacima u Srbiji. Stvar je BiH, stvar je ljudi u BiH, entiteta, političara, partija da se dogovore o tom, kao i svim drugim pitanjima koji su od interesa za BiH”, naveo je Vukićević.

Od turizma do energetske saradnje

Kada je u pitanju ekonomska saradnja BiH i Srbije, srbijanski ambasador smatra da je tu velika mogućnost, odnosno široka lepeza oblasti.

“Da krenemo od onih što su najprijatniji, a to je turizam. Mi smo zemlje koje na jednom malom prostoru imamo mogućnost da pružimo različite oblike turizma i različite mogućnosti za turiste svih kategorija. Hoćemo da imamo zimski turizam – imamo Jahorinu, Bjelašnicu, Kopaonik, Staru planinu, Kupres. Prema tome, ima mnogo planina, mnogo skijališta, mogućnosti i za svačiji džep. Hoćemo li zdravstveni turizam – imamo mnogo banja i lječilišta. Hoćemo li ljetnji turizam, raftinge, imamo rijeke Ibar, Taru, Vrbas, Neretvu. Svuda možemo da imamo rafting. Čini mi se da se raftinzi pretvaraju u jednu feštu. Mnogo ljudi dođu tamo i uživaju. Hoćemo li vjerski i religijski turizam – imamo stare džamije, crkve, samostane. Tri konfesije tu su prisutne i jevrejska. Prema tome, imamo i tu mogućnost. Sve je to na jednom malom prostoru. Hoćemo li aplinizam, planine su tu, etno turizam, eko turizam. Imamo sve to. Ali, da ne stanemo samo na turizmu, imamo mogućnosti u oblasti namjenske industrije, imamo mogućnosti u oblasti poljoprivrede, infrastrukturnih projekata… Imamo energetske mogućnosti koje su nama date, a mnoge zemlje nemaju, jer imamo i dosta voda i uglja, i nemamo potrebe za nuklearkama. Prema tome, imamo svega toga što je priroda nama dala, treba da malo bolje koristimo. Zajednički možemo mnogo više, pojedinačno smo, ipak, ograničeni”, smatra Vukićević.

Srbijanski ambasador u BiH kaže kako je značajno je da je mitropolit dabrobosanski Hrizostom ustoličen i da je došao u Sarajevo.

“Historijski gledano, to je jedna od dijaceza koje je još sveti Sava osnovao. Na tronu ove Mitropolije dabrobosanske su bile značajne ličnosti, od Petra dabrobosanskog pa nadalje. Za Srbe ustoličenje mitropolita znači vjeru u to da crkva i tradicija opstaje u Sarajevu. Mislim da je najbolje kazati ono što je patrijarh Irinej u svojoj besjedi rekao mitropolitu i što je mitropolit u svojoj besjedi također pomenuo, a to je da treba da se slijedi primjer Jevanđelja, da je to osnova naše duhovnosti, a s druge strane, da je došao u jednu sredinu u kojoj su braća posvađana i da mu je zadatak i cilj da posvađanu braću miri. On treba da sa posvađanom braćom stvara život i suživot u kojem ćemo svi imati svoj prostor, mir i zadovoljenje svih duhovnosti. To je u suštini bila i poruka novog mitropolita. Prema tome, mislim da je mitropolit došao, ne samo zbog Srba nego da je on dobrodošao i ostalim konfesijama i da sada imamo mogućnosti da sarađujemo. Vladika Grigorije je administrirao, imao je dvije eparhije. Nije mogao da bude podjednako tako prisutan onoliko koliko mitropolit koji stoluje u Sarajevu”, poručio je u intervjuu za AA Stanimir Vukićević, ambasador Srbije u BiH, uoči posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića BiH.

Anadolu Agency (AA)