Vučićev korak ka priznanju genocida u Srebrenici
Tridesetog marta 2010.godine Skupština Republike Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici i oštro osudila zločin u Srebrenici na način utvređen presudom Međunarodog suda pravde. Isti sud je kao što je poznato dešavanja u Srebrenici i oko Srebrenice proglasio zločinom genocida a Srbiju označio krivom za nespriječavanje.
Tridesetog marta 2010.godine Skupština Republike Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici i oštro osudila zločin u Srebrenici na način utvređen presudom Međunarodog suda pravde. Isti sud je kao što je poznato dešavanja u Srebrenici i oko Srebrenice proglasio zločinom genocida a Srbiju označio krivom za nespriječavanje.
U prvoj tačci Deklaracije o Srebrenici koju je usvojila Skupština Srbije eksplicitno stoji;
“Narodna skupština Republike Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, kao i sve društvene i političke procese i pojave koji su doveli do formiranja svesti da se ostvarenje sopstvenih nacionalnih ciljeva može postići upotrebom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija, izražavajući pri tom saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se spreči ova tragedija”.
Neposredno prije samog glasanja o Deklaraciji, u Skupštini Srbije, danas aktuelni predsjednik Srbije, a tada zamjenik predsjednika Srpske radikane stranke Aleksandar Vučić, kazao je da će poslanici SRS ostati uzdržani i neće podržati tekst predložene deklaracije zato što je ona “politički manifest a ne pravni akt”.
“Prema njegovim riječima, poslanici te stranke su pokušali da se, kada je riječ o osudi zločina u Srebrenici, prvenstveno zbog žrtava, ne ponašaju kao opozicija, već kao odgovorne osobe. Vučić je ocjenio da je predložena deklaracija “politički manifest, a ne pravni akt” i da će zbog toga poslanici SNS ostati uzdržani, jer, kako je kazao, moraju voditi računa o interesu građana Srbije”. (Blic)
Sedam godina poslije, Aleksandar Vučić dolazi u posjetu Bosni i Hercegovini te i dalje insistira na pravim kvalifikacijama te ističe da je genocid pravna terminologija.
Upitan zašto Srbija ne prizna da se u Srebrenici desio genocid i ocjenu da je to “izrugivanje, kao i izrugivanje Jasenovcu”, Vučić je rekao da se Srbija ne izruguje Srebrenici i da je termin “genocid” pravna terminologija.
Vučić, inače po zanimanju pravnik, sasvim logično i opravdano insistira na pravnoj terminilogiji. Po svoj pravnoj terminologiji i sudskim presudama dešavanja u Srebrenici su okvalifikovana kao genocid. To što Aleksandar Vučić insistira na pravim a ne na političkim kvalifikacijama može biti samo za pohvalu.
Gledano iz političke perspektive Vučić ne priznaje pravno utvrđenu činjenicu genocida, jer zato u Srbiji ne postoji politička volja, ali je pravno ne negira. Čak nasuprot, on kada je u pitanju genocid u Srebrenici u jednom kontinuitetu skreće pažnju na pravnu terminologiju.
Ako pitanje genocida ne treba politizirati, a skoro su svi složni da ne treba, jer postoje pravno utvrđene činjenice ( na koje između ostalog skraće pažnju i Vučić) zbog čega Vučiću postavljati pitanje priznanja genocida. Genocid je pravno utvrđena činjenica, koju ne može promjeniti ničiji politički stav, pa ni politički stav predsjednika Srbije.
Vučić je dakle pravno gledano priznao genocid u Srebrenici, i na tome mu treba čestitati.
N.H
(Bportal.ba/ Vijesti.ba)