Uoči presude Ratku Mladiću: Svi mu žele dobro zdravlje, ali stručnjaci od odluke ne očekuju puno

Uoči presude Ratku Mladiću: Svi mu žele dobro zdravlje, ali stručnjaci od odluke ne očekuju puno

Ratko Mladić (Foto: EPA-EFE)
Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do pred kraj 1995. godine. Prvobitna optužnica podignuta je 25. jula 1995. godine. Uhapšen je u Lazarevu (Srbija) 26. maja 2011. godine, nakon što je u bjekstvu proveo skoro šesnaest godina.

Na Međunarodni sud prebačen je 31. maja 2011. godine, a suđenje je počelo 16. maja 2012. godine. Pretresno vijeće je saslušalo svjedočenja 377 svjedoka u sudnici, a od tog broja 169 svjedoka je pozvalo tužilaštvo, a 208 svjedoka je svjedočilo za odbranu.

Prvostepena presuda

Tužilaštvo je izvođenje dokaza protiv Mladića završilo u februaru 2014. Dokazni postupak odbrane trajao je od maja 2014. do 16. augusta 2016. Završne riječi su iznesene od 5. do 15. decembra 2016. godine.

U optužnici se Mladića tereti za genocid u Srebrenici i još šest općina u Bosni i Hercegovini, progon nesrpskog stanovništva širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i zarobljavanje pripadnika UNPROFOR-a.

Sve žrtve zločina počinjenih od 1992. do 1995. godine u Srebrenici, ali i u drugim općinama širom Bosne i Hercegovine, od izricanja prvostepene presude Ratku Mladiću očekuju isto – doživotnu kaznu zatvora!

Predsjednica Udruženja Žene Srebrenice Hajra Ćatić istakla je za Klix.ba da očekuje da Mladić dobije onu presudu koju je zaslužio, a to znači doživotnu kaznu zatvora.

“Važno nam je da Međunarodni sud u Hagu Mladića osudi za genocid, ne samo u Srebrenici, nego i u ostalim općinama gdje je počinjen genocid. Bez obzira na njegovo zdravstveno stanje, važno nam je da dobije zasluženu kaznu, a to znači doživotnu kaznu zatvora”, poručila je Ćatić.

Predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić kazala je za Klix.ba da kao žrtva genocida i predstavnica udruženja očekuje da Mladić dobije doživotnu kaznu zatvora.

“Mladić je odgovoran za sve što se dešavalo u Srebrenici i ne samo u Srebrenici, nego u svim gradovima u koje je njegova vojska kročila, poput Prijedora, Vlasenice, Kozarca, Foče, Bijeljine, Zvornika… Stoga očekujemo presudu za genocid u Srebrenici i šest drugih općina”, kazala je Subašić.

Ne očekivati previše

Koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije Edvin Kanka Ćudić upozorio je da od prvostepene presude Mladiću ne treba očekivati previše, podsjetivši na ranije kontroverzne presude Haškog tribunala, Vojislavu Šešelju naprimjer.

“Definitivno se može reći da će Mladić biti osuđen, a pitanje je na koliku kaznu zatvora. Ono za šta se bošnjačke žrtve u Bosni i Hercegovini zalažu i imaju želju jeste da se Mladića osudi za zločine i izvan Srebrenice i da ti zločini budu okvalificirani kao genocid. Međutim, smatram da to Tribunal neće učiniti, jer je već vrlo trom, star… Nema više ni političke volje, ni moralnog kapaciteta da se pravda dovede na taj nivo. Smatram da će Mladić, kao i Radovan Karadžić, uz ostalo biti osuđen samo za genocid u Srebrenici”, kategoričan je Ćudić.

Dodao je da će presuda dovesti do određene krize, budući da je manji bh. entitet građen na tim zločinima.

“Republika Srpska će uz podršku Srbije i nekih drugih država svijeta nastaviti koegzistirati nastojeći predstaviti da je to bila odbrana od njihovog samostalnog ugrožavanja u ovoj državi. Ratko Mladić će ostati definitivno heroj za one koji smatraju da su se branili u ratu u Bosni i Hercegovini”, poručio je Ćudić.

Istakao je da će se problem o tome na čijem platnom spisku je Ratko Mladić bio povlačiti i poslije presude.

“On je bio na platnom spisku Savezne Republike Jugoslavije i to pokazuje da su oni direktno učestvovali u zločinima i genocidu u Bosni i Hercegovini. To je, uz ostalo, razlog zbog kojeg je Srbija proglasila optužnicu protiv Mladićevih pomagača državnom tajnom. To je dokaz da je Srbija sve vrijeme čuvala i štitila i Karadžića i Mladića. Tek kad je uslovljena, izručila ih je”, rekao je Ćudić za Klix.ba.

Podsjećamo, Međunarodni sud je od svog osnivanja podigao optužnice protiv 161 osobe za ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Postupci protiv 154 osobe već su okončani.Piše Klix

Back to top button