U srijedu pravomoćna presuda Šešelju

Nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), u srijedu popodne izreći će pravomoćnu presudu vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju koji je u prvom stupnju prije dvije godine iznenađujuće oslobođen optužbe za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Haško je tužiteljstvo zatražilo “poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)”.

Ono je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo “zapanjujući zaključak” da nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, niti udruženog zločinačkog pothvata kao niti Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.

Tužiteljstvo smatra dokazanim da je Šešelj zločinačkom pothvatu, prevođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te time poticao na zločine. Stoga traži da se Šešelja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja.

“Velika Srbija” nije kazneno djelo
Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. Šešelja po svim točkama optužnice, zaključivši da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo.

Vijeće je također zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe već da postoji mogućnost da je ono bilo namijenjeno zaštiti Srba.

Vijeće je također zaključilo da “propaganda nacionalističke ideologije” nije sama po sebi zločin. Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu, a oni koji jesu bili huškački – nisu rezultirali progonom.

Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.

“Ključna pitanja u predmetu nisu presuđena na pravilan način. Zapanjujući je zaključak presude da tužitelji nisu dokazali sustavni i rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo u Hrvatskoj i BiH. Žrtve i svjedoci imaju pravo čuti objašnjenje kako ovo raspravno vijeće može doći do toga zaključka”, kazao je tužitelj Mathias Marcussen na žalbenoj raspravi u prosincu prošle godine u Haagu.

On je poručio da je presuda po tim zaključcima u suprotnosti s većinom drugih presuda ICTY-ja.

“Presuda ne zadovoljava kriterije ICTY-ja, ona mora biti poništena”, kazao je tada tužitelj.

N1

Back to top button