Da li penzioneri zavise od doprinosa koje su uplaćivali ili od sadašnjih radnika?

Statistika kaže da sada u Federaciji BiH 1,23 radnika rade za jednog penzionera, a u RS-u je još manje. To u prijevodu znači da situacija nije sjajna, da zaposlenost mora biti mnogo veća, čime bi uplata doprinosa bila bolja i time poboljšao položaj penzionera.

Mnogi penzioneri su oštećeni zbog rata Foto:ARHIV Mnogi penzioneri su oštećeni zbog rata Foto:ARHIV
Prije rata išla su tri radnika na jednog penzionera i nije bilo problema sa uplatom doprinosa. Naime, mnogi izračunavajući uplaćene doprinose za penzijsko, dođu do cifre koja nije ni blizu iznosu penzije kojoj su se nadali.

Sistem generacijske solidarnosti

Računali smo i mi pa, primjera radi, na plaću od 1.000 KM ako se uplaćuje 281 KM za PIO, za godinu dana taj iznos je 3.383 KM. Ukoliko se na godišnjem nivou taj iznos uplaćuje svih 40 godina staža, onda je ta cifra nekih 135 hiljada KM, a penzija na kraju iznosi nekih 660 KM. I ako odete u penziju sa 65 godina života, vjerovatno nećete naplatiti novac koji ste uplatili dok ste radili jer u tim godinama smrt i bolest su bliži od rahatluka, uživanja u zarađenoj penziji.

Nakon ovog izračuna treba naglasiti da to ne ide tako u našem društvenom sistemu. Naime, tačno je da radimo da bismo nekada, ukoliko bude sreće, dočekali penziju, ali svi oni koji sada rade uplaćuju doprinose kako bi na vrijeme dobili penzije sadašnji penzioneri. To se zove generacijska solidarnost.

– Penzije finansiraju oni koji sada rade, dok su sadašnji penzioneri finanisirali tadašnje penzionere, s tim da naravno visina onoga što uplatite će utjecati na visinu vaše penzije. Omjer prosječne plaće po novom zakonu daje bodove, što je veća plaća, veći je i broj bodova i veća je i penzija. A stari zakon je imao određene anomalije na način da je nekim ljudima za prijeratni period, a i onaj odmah poslije rata, obezvrijedio njihove plaće. Nakon rata su bile jako male plaće, pa su ti ljudi dobili i jako niske penzije – govori nam Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik u Službi za odnose s javnošću Federalnog zavoda PIO.

Dodaje kako je to stvorilo jednu vrstu nezadovoljstva kod ljudi.

– Uglavnom možete čuti:”Koliko god radio i uplaćivao, imat ću malu penziju”, što je potpuno pogrešno. Penzija će vam biti vezana za iznose koje ste uplaćivali. Naravno, ako ste cijeli život na nekom minimalcu ne možete ni očekivati da će vam biti velika penzija. Ako ste uplaćivali u vrijeme rada više za staž u penzioni fond, naravno da je logično očekivati da imate i finu penziju kada dođe vrijeme za nju. Tu bi trebala biti i država jamac bez obzira u kakvo je stanje došlo penzijsko osiguranje, da se ne smije dogoditi da čovjek koji je cijeli život uplaćivao značajne iznose, ostvari penziju od koje ne može kruha kupiti – govori Kvesić.

Podsjeća kako se to nažalost ipak jednom broju ljudi dogodilo.

– Rat je učinio svoje, poremetio stvari u potpunosti, ispraznio sve moguće kase i evo zakonska rješenja koja su došla poslije rata nisu bila zasigurno pravedna. I ova sada odluka o povećanju pet i deset posto je imala za cilj da se ta nepravda donekle ispravi. Uprkos tome, opet su neki ostali zakinuti – kaže Kvesić.

Pričali smo i sa Mehmedalijom Rapom, predsjednikom Saveza udruženja penzionera FBiH.

Novac od doprinosa se ne čuva

– Najnoviji podaci pokazuju da je 1,23 radnika ide na jednog penzionera. To je do prošle godine išlo 1,13 radnika. Dakle, nešto se ta situacija poboljšala. U RS-u je ispod jednog radnika. Prije rata više od tri radnika je radilo za jednog penzionera, zbog čega je Republički PIO bio najjača institucija u tadašnjoj Republici Bosni i Hercegovini. Dakle, novac sadašnjeg radnika za doprinose automatski ide za sadašnje penzionere. Nigdje se taj novac ne slaže, ne čuva. Ovakav sistem je važio i u bivšoj Jugoslaviji, generacijske solidarnosti – govori nam Rapa.

Objašnjava da kod smrti penzionera, njegovu penziju može naslijediti bračni drug, ili dijete ukoliko nije sposobno za privređivanje.

– Ta nasljedna penzija je 70 posto od njegove penzije, ako je jedan član koji je nasljeđuje. Ako iza njega ostaju dva člana onda je penzija nešto veća od tog procenta. Ako je više od četiri člana ostalo iza njega, onda dobiju punu penziju – rekao nam je Rapa.

Izvor: Faktor

Back to top button