Ugovor sa IZ u BiH za Izborni zakon: Čović i Ivanić demantiraju sami sebe

Ugovor države BiH s Islamskom zajednicom u BiH bit će zaključen kad se ispune svi formalni zakonski i Ustavom predviđeni uvjeti te zadovolje standardi koje nalažu Ustav i pozitivno zakonodavstvo, uvjeravao je javnost član Predsjedništva BiH Dragan Čović nakon što je prethodno odbio da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH.

Dragan Čović i Mladen Ivanić su, podsjećanja radi, preglasali predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića te su na taj način sa dnevnog reda sjednice “skinuli” tačku “Prihvatanje Osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH”.

Čovićevu tezu da je nepotpisivanje ugovora sa Islamskom zajednicom u BiH i skidanje te tačke sa dnevnog reda sjednice Predsjedništva posljedica “neispunjenih zakonskih i Ustavom predviđenih uvjeta” je demantirao sam Dragan Čović i to samo nekoliko mjeseci ranije.

– Prokomentirat ću ono što sam zadnji put razgovarao sa reisu-l-ulemom. Kad sam zadnji put bio kod njega, uredno sam ga informirao da to nije pitanje odnosa Islamske zajednice sa nekom od institucija već pitanje političkih odnosa u BiH – kazao je Čović 15. februara 2018. godine na konferenciji za medije nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Uzroci nepotpisivanja ugovora se, dakle, ne kriju u nepostojanju zakonskih i ustavnih uvjeta već, potvrdio je Čović, u političkim odnosima u BiH. Drugim riječima, nema potpisivanja ugovora države sa Islamskom zajednicom u BiH dok HDZBiH ne dobije ono što želi. Izborni zakon, na primjer.

Mladen Ivanić je, s druge strane, nepotpisivanje ugovora i skidanje tačke sa dnevnog reda obrazložio postojanjem manjkavosti u predloženom sadržaju ugovora.

– Jedan od stavova je bio da se garantuje pravo na džumu. To znači da hirurg koji ima hitan slučaj ne bi operisao, jer bi išao na džumu. Tražili su da samo imami imaju pravo na obrezivanje muške djece, a u Evropi je to problem i traži se da to obavljaju ljekari. Traženo je i garantiranje prava da se nosi tradicionalna odjeća u javnim institucijama. Rekao sam da je to nemoguće jer postoje neka ograničenja, jer postoje vojska, pravosuđe, a i drugim narodima u BiH to nije dozvoljeno – pojasnio je Ivanić u četvrtak.

I Ivanić se potrudio da sam sebe demantira. Uradio je to 23. februara 2018. godine u Banjoj Luci, kada je novinarima izjavio da potpisivanje ugovora sa Islamskom zajednicom u BiH ovisi o “odnosima u Predsjedništvu BiH”. Motivi Ivanićevog odbijanja da podrži ugovor se kriju u preveniranju optužbi da “uvodi šerijat u BiH”, kako su ranije predloženi sadržaj ugovora ocijenili njegovi politički protivnici iz SNSD-a.

Prijedlog osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH utvrdilo je Vijeće ministara BiH još 29. septembra 2015. godine i sve eventualne primjedbe na račun njegovog sadržaja trebale su i mogle biti riješene tada. Očigledno je da ministrima iz HDZ-a BiH i Saveza za promjene u septembru 2015. godine nije bilo ništa sporno u prijedlogu ugovora, ali Čoviću i Ivaniću jeste danas.

Iako su ugovori države sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom potpisani još 2007., odnosno 2008. godine, ugovor sa Islamskom zajednicom u BiH još uvijek nije i to upravo zbog uslovljavanja političkih partnera, koji to pitanje koriste za realiziranje svojih političkih ciljeva.

Izvor: Faktor

Back to top button