Da li će EU dopustiti ukidanje granica između Kosova i Albanije
Foto: Vijesti.ba Najava ministra dijaspore Albanije Pandelija Majka da će granice između Albanije i Kosova biti otvorene od 1. januara različito je dočekana u regionu, iako većina država Balkana teži da se pridruži Evropskoj Uniji. Dvije države su od 2009. godine potpisale više od 10 bilateralnih sporazuma te odavno imaju neometan protok kada su u pitanju privredni, kulturni, obrazovni i trgovinski sistem.
Srpski političari su uglavnom ovaj potez prepoznali kao “stvaranje Velike Albanije”, a emocionalni odgovor od strane nekih srpskih političara treba posmatrati kao pokušaj da ojačaju svoj položaj u pregovorima sa Kosovom, kaže Šaban Murati, bivši albanski ambasador i novinar.
“Ali isto tako ovo je reakcija koja ima veze sa trgovinskim interesima, jer se očekuje da će slobodan režim između granica Kosova i Albanije povećati razmjenu, što može voditi ka smanjenju trgovine Srbije sa ove dvije zemlje. Ne treba zaboraviti da je trgovinska razmjena Srbije sa Albanijom i Kosovom nekoliko puta veća od one između Albanije i Kosova”, napominje Murati.
Premijer Albanije Edi Rama se suočava takođe sa brojnim problemima unutar zemlje. Albanija je politički izrazito polarizovana zemlja. Postoje dva pravca u albanskoj politici, jedan je tijesna saradnja sa Srbijom, a drugi je saradnja sa svim ostalim državama regiona, a Rama je predvodnik tijesne saradnje sa Srbijom, kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).
“Energetski sektor je pod snažnim uticajem i saradnjom sa Srbijom, odnosno konkretno trgovina električnom energijom. Regulatorne institucije ne funkcionišu i tu se spriječava bilo kakva lojalna konkurencija. Daju se pojedinim srpskim kompanijama unutrašnje informacije kako bi dobijali tendere. Nikada više nisu sarađivali srpski i albanski politički lideri i kriminalne strukture, nego sada”, kaže Bećirović.
On dodaje i podatak, malo poznat javnosti da je Edi Rama u svom kabinetu okružen savjetnicima s Kosova, koji su imali i još imaju dobre veze sa pojedincima iz Miloševićevog režima i uopšte sa Beogradom.
Rakcija iz EU na ovakvu odluku Albanije i Kosova nije bilo za sada, a ostaje da se vidi li će ih biti kao i u slučaju kada je EU intervenisala pošto je Iljir Meta, predsjednik Albanije, obećao Kosovarima da će dobiti albansko državljanstvo i pasoše. Poslije intervencije EU Iljir Meta ubrzo je zaboravio na to obećanje.
“Granice su omiljena karta balkanskog nacionalizma. Oštra retorika od strane zemalja koje teže da uđu u EU potiče iz njihovog mentaliteta da će, ako podižu veću buku, moći da postignu više u Briselu. Takođe je i sam Brisel potpalio ovaj mentlaitet, jer je u nekoliko navrata nepravedno nagradio one koje su dizali veću buku”, kaže Murati u izjavi za Glas Amerike iz Tirane.
Bećirović je mišljenja da EU treba da interveniše u ovom slučaju, iz nekoliko razloga zato što je sigurnost granice međunarodno pitanje i ne tiče se samo dvije države.
“To je u ovom slučaju još izrazitije, jer obje zemlje (Kosovo i Albanija) imaju aspiracije da postanu punopravne članice EU, dok je Albanija članica NATO-a i to je ujedno granica NATO-a. Granice su filter, preko kog se dobrim dijelom osigurava bezbjednost država, a u ovom slučaju i EU. I tu mora da interveniše EU, jer to može imati neposredni uticaj na evropsku bezbjednost, pogotovu što je režim Edija Rame nosilac organizovanog kriminala i korupcije. Dogovor EU sa Albanijom o liberalizaciji viznog režima nije predvidio ovu mogućnost ukidanja granice sa Kosovom i tu vidim jasan razlog za intervenciju EU”, kaže Bećirović.
On dodaje da bi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ovakvim aktivnostima mogao biti ohrabren da u regionu ide sličnim koracima.
Stanovnici Preševske doline su pozdravili ovakav potez dvije države i mišljenja su da je ovo odličan korak koji će pozitivno uticati na njihov život.
“Mislim da, pošto je cijeli Zapadni Balkan u procesu evropskih integracija, trebalo bi da se normalizovanjem dobrosusjedskih odnosa, odnosno integrisanjem unutar samog Zapadnog Balkana, pomogne u tom procesu. Ja se nadam da će druge države slijediti ovaj primjer”, kaže Ragmi Mustafa, šef odborničke grupe Partije za demokratsko delovanje (PDD) iz Bujanovca.
On objašnjava da će ovaj potez otvaranja granice između Kosova i Albanije uticati na Preševo, Bujanovac i Medveđu u smislu olakšanje protoka ljudi i što intenzivnije fizičke komunikaciju sa Albanijom preko Kosova i obrnuto.
“To će se takođe odraziti i u ekonomskom smislu. Mislim da treba da se angažujemo da živimo u što slobodnijem svijetu, to će da inspiriše volju za progresom, a progres ne razgraničava”, navodi Mustafa.
(Vijesti.ba / VOA)