Neuporedivo sa Hrvatskom: Zbog čega Bosanci i Hercegovci sve češće ljetuju u Albaniji

Broj Bosanaca i Hercegovaca koji se ove, ali i prethodnih nekoliko godina, odlučuju ljetovati na albanskom primorju, znatno je porastao.

Najtraženije destinacije su Drač, Saranda i Vlora, gradovi koji polako postaju turistički biseri albanske obale.

Razlog su, prije svega, cijene, koje su pristupačne prosječnom bosanskohercegovačkom džepu, ali i novi hoteli, koji niču iz godine u godinu, sve uređenije plaže, ljubazno osoblje, dobra hrana…

Smještaj u hotelu 600 KM po osobi

Tako je prošle, ali i ove godine, za sedmodnevni polupansion (osam dana i sedam noći, sa doručkom i večerom) u hotelu sa četiri zvjezdice, trebalo izdvojiti 600 KM po osobi, dok se cijena privatnog smještaja u dvokrevetnoj sobi uglavnom kreće od 15 do 30 eura.

Svi oni koji su do sada nekoliko puta posjetili albansko primorje kažu kako Albanci iz sezone u sezonu grabe naprijed kada je riječ o izgradnji i uređenju ljetovališta, kako bi dostigli standard koji turisti, koji polako dolaze iz Evrope, ali i cijelog svijeta, očekuju.

Plaže su čiste i svake godine sve uređenije, a ono što posebno privlači su još uvijek niske cijene i ljubazno osoblje koje je gostu u svakom trenutku na usluzi.

Jezik kojim se sporazumijeva je engleski, ali i italijanski, iako postoje hoteli u kojima se sa osobljem možete sporazumjeti i na bosanskom jeziku.

Sarajka Iman Užičanin Redžović sa porodicom ljetuje u Draču, drugom najvećem gradu u Albaniji, i njenoj najvećoj luci na obali Jadranskog mora. Utisci koje nosi su, kaže, više nego pozitivni.

– Iznenadila sam se izgledom i uslugom koja se nudi u njihovim turističkim objektima. Hoteli su novi, čisti, osoblje više nego ljubazno, ne može se porediti sa Hrvatskom, a hrana jeftina i ukusna. Noćni život također je super. Imaju puno ugostiteljskih objekata gdje je muzika uživo, ali i sadržaja za djecu, poput ringišpila i vozića – kaže ova Sarajka.

Iman dodaje da su cijene normalne, a ne “napuhane” kao u susjednoj Hrvatskoj, te slične onima u BiH, odnosno da su cijene i usluga usklađeni.

Kafa euro, pizza tri do pet eura

Tako je za kafu na plaži ove, kao i prethodne godine, potrebno izdvojiti jedan euro, koliko košta i kugla sladoleda, dok ćete za pivo platiti jedan i po euro. Pizza je tri do pet eura, a porcija ćevapa jedan i po euro. Ovo su standardne cijene, a oni koji su ljetovali u Draču kažu kako na nekim mjestima možete proći i jeftinije.

Albanija je u posljednje dvije godine itekako tražena destinacija onih koji ljetuju putem Relax Toursa. Prema riječima Merime Hrvat, referenta prodaje, najtraženiji je Drač, gdje sedmodnevni boravak za četveročlanu porodicu u hotelu sa četiri zvjezdice, na bazi polupansiona, uključujući i prijevoz, te suncobrane i ležaljke na plaži, košta oko 2.000 KM.

Takav isti aranžman u Hrvatskoj biste, kaže Hrvat, platili duplo, iako su rijetki hoteli na Jadranu koji nude tako kompletiranu uslugu.

– Većina hotela su novi i cjenovno pristupačni našim građanima. Jedini problem je dužina putovanja, koje traje i po 12 sati. Nismo mi toliko kilometarski udaljeni od Albanije, ali put je loš. No, bez obzira na to, ljudi se u sve većem broju odlučuju za ljetovanje u Albaniji, ili putem agencija ili u privatnom aranžmanu. Hoteli su uglavnom na bazi polupansiona, ali se domaćini trude da ponude što više sadržaja i mimo hotela. Svake godine niču novi resorti koje Albanci grade po uzoru na one u Turskoj, sa bazenima i zelenilom. Ono što svakako treba istaći je to da im je hrana jako kvalitetna i ukusna. Uglavnom je iz bio uzgoja, jer imaju svoje plantaže na kojima uzgajaju voće i povrće. Tamo ćete popiti pravi espresso i pojesti odličan italijanski sladoled, jer je Italija blizu, a u razvoju svojih turističkih kapaciteta Albanci jako puno sarađuju sa njima. Ljubaznost osoblja još je nešto zbog čega im se gosti vraćaju – istakla je Hrvat.

Bh. turističke agencije najčešće u svojim ponudama imaju Drač, jer nam je, kaže Hrvat, najbliži, što je najbolja opcija zbog loših puteva.

– Za Albaniju nikako ne vrijedi ona – “južnije je tužnije” jer kako idete prema Vlori i Sarandi plaže su sve ljepše, pošto polako prelazite na Jonsko more. Iz Sarajeva, odnosno iz BiH, nažalost, još nijedna agencija ne nudi autobusku liniju za Sarandu. Oni koji putuju privatno obično tokom putovanja negdje prenoće – naglašava Hrvat.

Pretekli su nas Poljaci, Mađari, Slovaci…

Sličnu informaciju dobili su i u Turističkoj agenciji Sol Azur koji već tri godine u svojim ponudama imaju Albaniju.

– Ove godine u ponudi imamo hotel uz plažu u Draču sa tri zvjezdice koji je veoma čist, sa odličnom hranom i ljubaznim osobljem. Smještaj je na bazi polupansiona. Osmodnevni boravak u njemu, uz prijevoz, košta 499 KM po osobi. Međutim, najtraženiji ipak je hotel “Albanija Star AS.” Ima četiri zvjezdice, a sedmodnevni boravak u njemu na bazi polupansiona košta 695 KM po osobi – kaže Maja Tuljković, uposlenica u Sol Azuru.

Prema riječima Muamera Lutvića, direktora Centrotoursa, neuporedivo niža cijena primarni je razlog zašto se naši građani, iz godine u godinu, u sve većem broju odlučuju ljetovati u Albaniji.

– Kada uporedite cifru koja se izdvoji za odmor u Albaniji i onu na nekom drugom mjestu, onda vam sve bude jasno. Osim toga, Albanija je još uvijek “neotkrivena zemlja,” a mnoge upravo to privlači, ljudi žele promjenu, da dožive nešto novo – kaže Lutvić.

No, ne odlučuju se samo Bosanci i Hercegovci za albansko primorje. Ove godine, ističe Lutvić, Albaniju su u ogromnom broju izabrali i stanovnici drugih istočnoevropskih zemalja, poput Poljske, Ukrajine, Mađarske, Slovačke…

– U tim zemljama sezona godišnjih odmora duža je nego kod nas, jer oni odlaze na ljetovanje već u maju, a završavaju krajem septembra. Albanija još uvijek ima ograničene hotelske kapacitete, tako da ove godine nismo bili među prvima po broju ljetovanja na albanskom primorju, kao što je to bio slučaj prethodnih. Naravno, treba istaći da je njihova infrastruktura još uvijek daleko iza crnogorske, hrvatske, bosanskohercegovačke. Imaju odlične hotele koje uglavnom gradi privatni sektor, ali ono što radi javni sektor još nije riješeno, poput putne i komunalne infrastrukture, a to je ono što neke odbija da krenu put Albanije – zaključuje Lutvić.

Izvor: Faktor