Hoće li Evropska unija ukinuti pomjeranje sata dva puta godišnje?

Foto: Ilustracija

Evropska komisija pokrenula je javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena, odnosno o ukidanju pomjeranja sata u svim zemljama Evropske unije koje će trajati do sutra. O tome se mogu izjasniti svi evropski građani i države članice putem internetskog upitnika na službenim stranicama Evropske komisije.

Naime, zastupnici Evropskog parlamenta još su u 2017. objavili istraživanje o pozitivnim i negativnim učincima ljetnog računanja vremena te su u februaru uputili poziv Komisiji za temeljitom analizom Direktive koja propisuje polugodišnje pomjeranje sata. Komisija se obvezala da će procijeniti dvije glavne opcije – zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena ili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama.

Direktiva komisije

Ovakva odluka ne bi utjecala na odabir vremenskih zona, a svaka država članica i dalje bi sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena ili bi se, pak, opredijelili za još uvijek nepoznatu treću opciju. U BiH je računanje vremena propisano Zakonom o računanju vremena koje je u potpunosti usklađeno s Direktivom Komisije, a ako dođe do neke promjene, BiH će se prilagoditi EU.

Da pojasnimo, Direktivom 2000/84/EZ od 19.januara 2001. utvrđeno je da Evropska komisija svakih pet godina objavljuje saopćenje kojim daje raspored datuma kada će počinjati te završavati ljetno računanje vremena u idućih pet godina. Ovim zakonskim propisom Komisija želi obvezati sve države članice na jednako računanje vremena kako bi osigurala funkcioniranje jedinstvenog tržišta. To se najviše odnosi na prometnu logistiku i komunikacije budući da bi neusklađeno računanje vremena između zemalja otežalo planiranje letova te voznih redova vozova i autobusa za turiste i organizatore putovanja.
Sama ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom fizičaru Benjaminu Franklinu koji je još 1784. zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s dnevnim svjetlom moglo donijeti uštedu energije. Ipak, ono je uvedeno tek 1916. u Njemačkoj, a ubrzo i u drugim europskim zemljama i SAD-u. U BiH se ljetno računanje vremena prvi put koristilo u vrijeme Austro-Ugarske od 1916. do 1918. godine, potom u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a ljetno računanje vremena 1983. uvodi se u cijeloj Jugoslaviji, pa tako i u BiH.

Danas se ono primjenjuje u više od 60 zemalja diljem svijeta, a najraširenije je u Evropi, Sjevernoj Americi i Oceaniji. Tačnije, Island, Rusija, Bjelorusija i Turska jedine su evropske zemlje čiji građani ne pomjeraju svoje satove dva puta godišnje.

Sjeverne zemlje

Pritom se Rusija odlučila na cjelogodišnje zimsko, odnosno standardno računanje vremena, a Turska se 2016. prebacila na samo ljetno računanje vremena. Da pojasnimo, različite preferencije o računanju vremena pojavljuju se zbog različitih geografskih pozicija zemalja. U sjevernim su zemljama dani tijekom ljetnih mjeseci dugi, a ljetno računanje vremena odgađa zalazak sunca. Tako, primjerice, u Helsinkiju noć pada nešto prije 23 sata, a sunce izlazi već oko 3.30, a slično se događa i u drugim sjevernim i sjeverozapadnim gradovima. Iz tog je razloga čak 70.000 Finaca potpisalo peticiju za ukidanje ljetnog računanja vremena. S druge strane, turistički otoci poput Baleara htjeli bi se trajno prebaciti na ljetno računanje vremena jer bi profitirali dodatnim satom danjeg svjetla. Stoga, ako bi se odlučilo da svaka zemlja odabere hoće li imati zimsko ili ljetno računanje vremena, te bi promjene bile nekoordinirane, čime bi se poništio glavni cilj Direktive.

Autor: Jutarnji.hr