Kada je Kurban bajram 2018. ?

urban bajram 2018. godine muslimani obilježavaju u utorak, 21. augusta.

Kurban bajram ili Hadži bajram – veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra.

bajram-namaz

Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama.

On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana. Kurban bajram traje četiri dana. Za ovaj blagdan očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogat objed za goste.

bajram-namaz
Muslimani Kurban bajram dočekuju u svojim domovima, a u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz. Slijedi čestitanje. Zatim se posjećuju mezarluci, te se potom vraćaju u svoje domove gdje su pripreme za žrtvu Kurbana po pravilima šerijatskog prava.

kurban-bajram-2017

Dani Hadža

Hadž je boravak nekoliko miliona muslimana u Časna mjesta Mekku i Medinu. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -Hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje. Hadž je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.

Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.

Sama svrha kurbana je ponovo proživjeti oslobođenje zarobljavanjem sebe Božjom riječju, Njegovom voljom i Zakonom. To se najbolje vidi za vrijeme Hadža. Tada se Kurban bajram slavi u vrijeme najčvršće ujedinjenosti ljudskih duša oko zajedničkog cilja. To je događaj koji predstavlja jedinstvenu sliku jednakosti i bratstva na Zemlji.

bajram

Posebni običaji koji su vezani isključivo za Kurban-bajram jesu sljedeći:

– muslimani na putu od kuće do džamije na bajram-namaz uče, u sebi i tiho, tekbire;
Po povratku iz džamije s bajram-namaza kolju se kurbani i poslije toga se kurbansko meso dijeli rodbini, komšijama i prijateljima, siromašnim i dr.

Kurbane dijele najviše djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju djecu i daju im bajramluk u novcu. Valja posebno naglasiti da se pod pojmom “komšija”, kojima se, pored ostalih, dijeli i daje kurban, podrazumijevaju i komšije drugih vjeroispovjesti, jer je tako i Alejhisselam radio i postupao kada se radilo o podjeli kurbanskog mesa komšijama;

– od kurbanskog mesa sprema se ručak kojem prisustvuju članovi uže porodice.
Poznato je da je klanje kurbana, po islamskim propisima, za one koji ispunjavaju imovinske i druge uvjete, drugostepena islamska dužnost. Međutim ima slučajeva, naročito na selu, da pojedini vjernici više drže do klanja kurbana nego do neke prvostepene islamske dužnosti, namaza ili posta, naprimjer. Naime, u narodu postoje razna vjerovanja i uvjerenja da klanje kurbana otklanja bolesti, nesreće i druge nedaće u životu onoga koji ga kolje te životu njegove porodice i sl.

dzamija

U mnogim našim krajevima običaj je da pojedini ljudi kurbane za svoje mrtve kolju uoči Kurban-bajrama, iako je vrijeme i njihovog klanja od klanjanja bajram-namaza pa do zalaska sunca treći dan Kurban-bajrama. Gledano sa stanovišta islamskih propisa o kurbanu, takav “kurban” nije valjan pa makar se klao iz imovine koju je umrli ostavio i oporučio i predstavlja običnu sadaku. Osim toga, običaj je da se od takvih kurbana, koji se kolju za duše mrtvih, kako onih koji se kolju uoči Bajrama tako i onih koji se na Bajram kolju, sve meso dijeli isključivo siromasima, kako bi oni što bolje osjetili i proveli Bajram.

Kao i kod drugih islamskih običaja i obreda tako i kod klanja kurbana, podjele njegovog mesa, korištenja, odnosno darivanja kurbanskih kožica, ima običaja koji, ponekad, nisu u skladu s islamskim običajima i praksom.

bajram-namaz-2

Zajednički bajramski običaji

Običaji koji su zajednički za oba bajrama mogli bi se ukratko ovako opisati:

Za bajrame se pripremaju da ih što ljepše dočekaju i provedu podjednako stari i mladi, bogati i siromašni, svaki na svoj način i prema svojim mogućnostima i običajima.

Uoči Bajrama, iza ikindija-namaza, a ponegdje i na bajrame ujutro, po izlasku iz džamije nakon klanjanja bajram- namaza, odrasli muškarci i djeca posjećuju i zijaret čine mezare svojih bližnjih i uče Kur’an, a najčešće suru Jasin i sevab poklanjaju za njihove duše. U Sarajevu je običaj da se na Ramazanski bajram, odmah iza bajram-namaza, ide na zijaret mezara svojih umrlih, osim pojedinaca koji to čine uoči Bajrama. Danas je u nas običaj da i žene prilikom Bajrama sve više zijaret čine mezare svojih bližnjih, što ranije nije bio običaj.

Novi.ba