ŽUTI PRSLUCI TRESU FRANCUSKU Makrona više niko ne sluša, satjeran je uza zid

Predsjednik Francuske Emanuel Makron ( Emmanuel Macron) je u nedjelju sazvao hitan sastanak zbog nasilja u Parizu tokom subotnjih demonstracija pokreta “Žuti prsluci”.

Tom prilikom je uhapšeno skoro 400 ljudi, a povrijeđeno više od 130.

Makron radi rješavanja demonstracija organiziranih širom Francuske, razmatra i vanredno stanje – pita sajt vijesti “Hafington post”.

Centar Pariza je bio “zona borbenih dejstava, i vandalizma” čak i nad Trijumfalnom kapijom, uz paljenje više desetina automobila, pljačku prodavnica i uništavanje privatnih kuća i kafea.

Prema lokalnim vlastima, to su najgori neredi u Parizu još od 1968. godine.

Bez obzira na prirodu mjera koje će preduzeti, Makron je, piše “Hafington post”, “izvjesno u teškom položaju”, ali ipak ne odustaje od svojih finansijskih ciljeva: “Proces ne mijenja… ostaje povećanje poreza na gorivo”, rekao je on.


Mnogi, međutim, primjećuju da je glavni problem Makrona što ga više niko ne sluša, što njegovi govori, kao i on sam, ne dopiru do veliki mase francuskog naroda koji želi “djela, a ne riječi” i smatra da je vlast “isključila” narod iz sopstvene stvarnosti u kojoj građani žive.

Osim toga, prema anketama, 80 posto Francuza podržava ‘žute prsluke’ koji pokušavaju da se organizuju tako da mogu biti i zvanično predstavljeni. Prvi pokušaj, s osam predstavnika regiona, nije opstao.

Drugi pokušaj 10 “žutih prsluka” objavljen je danas kao apel u listu “Žurnal d dimanš”. Kažu za sebe da su “slobodni Žuti prsluci” i da su “aktivni građani koji su časni predstavnici Francuske koja trpi i osjeća se napušteno”.

“Žuti prsluci” traže otvaranje debate o poreskim i socijalnim pitanjima.

Traže i izradu studija o mogućnostima prevoza po regionima Francuske, jedan po jedan, i uz organiziranje razgovora u svakom regionu. Zahtjevaju i organiziranje redovnih referenduma o glavnim društvenim pitanjima u zemlji.

“Žuti prsluci” pišu da osuđuju svako nasilje i smatraju da “vlada na gnjev ne bi trebalo da odgovori sebičnom bezizlaznom politikom”.

Na kraju saopćenja “Žuti prsluci” nude dijalog premijeru i cijeloj Vladi i zaključuju da žele “brz dogovor, da bi se privreda oporavila prije praznika”.

Desničarska opozicija, Republikanci Lorena Vokiea (Vokier) su ponovili poziv za referendum o ekološkoj i fiskalnoj politici Emanuela Makrona. Marin Le Pen je tražila sastanak s Makronom zajedno s drugim liderima opozicionih političkih partija.

Ljevičarska opozicija, na čelu s liderom Socijalističke partije (PS) Olivijeom Forom (Olivier Foro) traži da se razgovara s predstavnicima građana o problemu njihove kupovne moći. Benoa (Benoard) Amon, šef grupacije “Generacija-e”, pozvao je na nacionalni dijalog s “Žutim prslucima”, sindikatima i nevladinim organizacijama o kupovnoj moći, preraspodjeli bogatstva i “ekološkoj tranziciji” na gorivo koje manje zagađuje.

Žan-Lik Melanšon (Jean – Luc Melancion), šef radikalno ljevičarske “Nepokolebljive Francuske”, traži da se ponovo uvede porez na veliku imovinu, i pozdravio je to što je “revolt građana” natjerao “Makrona i svijet novca da zadrhte”.

Pred svim tim zahtjevima, od kojih je većina na stolu već nekoliko dana, Vlada je do sada ostala nepokolebljiva i nema.

Dok su prvi sukobi u subotu ujutro izbijali na Šanezelizeu, portparol vlade Benžamen (Benjamin) Griva je ponovio da će Vlada održati svoj kurs, podsjetivši na socijalne mjere koje je najavila pre nekoliko dana.

Emanuel Makron koji je dio svog političkog kapitala izgradio na svojoj sposobnosti da sprovodi reforme, ne prestaje da ponavlja da neće popustiti, kako kaže: suprotno svojim prethodnicima na mjestu šefa države.

“Ali, da li taj stav može opstati poslije subotnjih događaja, dok čak i poslanici vladajuće većine, od kojih su neki pod napadom svoje izborne baze u unutrašnjosti, traže popuštanje vladine politike?” – pita na kraju sajt vijesti “Hafington post”.

B92

Back to top button