Pijani vozači su kao “tempirane bombe”: Da li je oduzimanje auta adekvatna kazna?

Kao i većina drugih narkotika alkohol dovodi do uzbuđenja, a zatim i do paralize nervnog sistema. To kao posljedicu ima smanjenje pažnje, jer je pijani vozač opasan i nesposoban za normalno učešće u saobraćaju

Stravična nesreća koja je u petak odnijela dva života u Novom Travniku, a koju je skrivio pijani 34-godišnjak, koji je potom uhapšen, ponovo je upalila sva zvona za uzbunu i podsjetila nas da smo jedna od zemalja na čijim se cestama bilježi najveći broj poginulih. U našoj zemlji na 100.000 stanovnika godišnje gine 10,3 osoba. To znači da na godišnjem nivou imamo 380 nastradalih na cestama.

Iako je nedavno izmijenjeni Zakon o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH pooštravanjem sankcija donio neke pomake nabolje kada je u pitanju sigurnost saobraćaja, teške nesreće i dalje se dešavaju. Tako smo u manje od 24 sata od petka uvečer do subote u podne imali čak pet fatalnih nesreća u kojima je šest osoba izgubilo život, a više njih je teže i lakše povrijeđeno.

Među najčešćim uzrocima saobraćajnih nesreća svakako je vožnja pod utjecajem alkohola, jer je alkohol jedan od najznačajnijih faktora koji trenutno utječu na psihofizičku sposobnost vozača.

Kao i većina drugih narkotika alkohol dovodi do uzbuđenja, a zatim i do paralize nervnog sistema. To kao posljedicu ima smanjenje pažnje, jer je pijani vozač opasan i nesposoban za normalno učešće u saobraćaju.

Vožnja pod utjecajem alkohola ne samo da negativno utiče na funkcije neophodne za sigurno korištenje puta, u prvom redu na čulo vida i brzinu reakcije, već i na pogrešno rasuđivanje, koje često vodi ka činjenju drugih prekršaja, kao što su prekoračenje dozvoljene brzine, nepravilno obilaženje i preticanje, nepoštivanje prednosti prolaska, a što često rezultira nesrećama sa nesagledivim posljedicama. Ukratko, vozači pod dejstvom alkohola su kao tempirane bombe.

Građani, ali i stručnjaci iz ove oblasti, smatraju da bi pooštravanje kaznene politike značajnije smanjilo broj nesreća sa najtežim posljedicama. Među mjerama koje se najčešće spominju su izricanje još većih novčanih kazni, oduzimanje vozila pijanim vozačima povratnicima, automatsko izricanje zatvorske kazne, ali i promjena krivičnog zakona u smislu da se bezobzirna vožnja koja rezultira smrću druge osobe automatski tretira kao ubistvo.

Kada je u pitanju vožnja pod dejstvom alkohola, policija u našoj zemlji, u skladu sa aktuelnim zakonima vozača može podvrći alkotestu, te ukoliko mjerni instrument pokaže vrijednost veću od 1,5 promila alkohola u krvi vozilo se parkira, a vozač biva priveden u službene prostorije do istrežnjenja.

Potom se pokreće prekršajni postupak pred sudom, koji vozača kažnjava sa 400 do 1.000 KM, a vozaču se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od dva do osam mjeseci i izriču mu se dva kaznena boda. Ista novčana kazna previđena je i za eventualno odbijanje alkotesta.

Sud potom obavještava organ koji je izdao vozačku dozvolu o izrečenoj mjeri, te se vozačka deponuje u CIPS-u do isteka zabrane.

To, naravno, neće spriječiti neodgovornu osobu da ponovo sjedne za volan pod utjecajem alkohola i bez važeće vozačke dozvole, tako da isti taj vozač praktično može biti ponovo zaustavljen u istom prekršaju već sljedeći dan. Tek kada se kontrolom utvrdi da ima veći broj neizmirenih kazni, vozilo mu se privremeno oduzima.

Donja granica za dozvoljenu količinu alkohola u krvi, prema aktuelnom zakonu je 0,3 promila. Kaznom od 50 do 250 KM kažnjava se količina alkohola u krvi od 0,8 promila, a kaznu između 100 i 300 KM plaćaju oni kojima je izmjereno između 0,8 i 1,5 promila alkohola.

Slično je i u susjednim zemljama, s tim da, naprimjer u Srbiji, za vožnju sa 0,81 do 1,2 promila je predviđena novčana kazna ili 30 dana zatvora, najmanje 4 mjeseca zabrane, te 7-9 kaznenih bodova. Za vožnju sa preko dva promila kazna je 30-60 dana zatvora, najmanje devet mjeseci zabrane i 14-16 kaznenih bodova. U toj zemlji čak je bilo prijedloga da se pijanim vozačima odmah trajno oduzimaju vozila, ali te izmjene zasad nisu usvojene.

U Hrvatskoj je trenutno u pripremi novi zakon kojim će se na meti najviše naći povratnici kojima će se oduzimati automobil u slučaju da su najmanje dva puta pravomoćno kažnjeni za vožnju u krivom smjeru, da su odbili alkotestiranje, vozili bez vozačke koja im je oduzeta, da im je u krvi izmjereno između 0,5 i 1,5 promila alkohola, ili da voze u naselju 50 kilometara brže od ograničenja.

Izvor:
Faktor