Međunarodni dan žena na selu: Mirela Sijerčić živi “od zemlje”, a voljela bi imati pravo na penziju, stabilna primanja…

Zimi je malo lakše jer nema radova na njivi, a ljeti je teže. Dok se pokosi, pokupi sijeno, obrađujemo njive, sadim grah, mrkvu, krompir, luk, sve sijemo. Radimo, borimo se, priča Sijerčić

Mirela Sijerčić odrasla je na selu, a na selo se i udala, te iz dana u dan živi “od zemlje” u Podmašićima kod Kopača.

– Život kao život, borba. Živim na selu, imam kravu, dvoje djece, bolesnog svekra. Muž radi, ja sam kući, domaćica – priča Sijerčić.

Puno je, kaže, obaveza, ali kada se rano ustane, može se sve stići.

– Ujutro ustanem, pomuzem kravu, podijelim mlijeko po selu, ispratim djecu u školu, dočekam ih, doručak, ručak, večera, poslovi po kući, ispraćam, dočekujem. Kasno se i legne. Zimi je malo lakše jer nema radova na njivi, a ljeti je teže. Dok se pokosi, pokupi sijeno, obrađujemo njive, sadim grah, mrkvu, krompir, luk, sve sijemo. Radimo, borimo se – priča Sijerčić.

Kaže da ženama na selu nije lahko jer nemaju prava na penziju, nemaju sigurnih primanja.

– Nemam doprinosa, ne može se ništa ostvariti, teško i za poticaje. Ja bih voljela da radim, da imam plaću, da budem kao i ostale žene koje rade jer bi nam lakše bilo sa dvije plaće. Lakše bi bilo školovati dvoje djece, spremati za školu. Ovako je teško sve stići sa jednom plaćom – kaže Sijerčić.

Kaže da ima podršku i pomoć svojih ukućana u većini poslova, te da osjeća i njihovu zahvalnost za sve što ona čini za njih i to joj je beneficija.

– Žene sa sela bi trebale imati neku pomoć, neko priznanje za svoj trud i rad, da im se nešto prizna, da se žene na selu ne vode kao seljanke, kao da ni za šta drugo nisu sposobne. Mi žene smo sposobne za sve i sve stižemo – zaključuje Sijerčić.

Svjetski dan žena na selu obilježava se 15. oktobra, a ideja je krenula od konferencije UN-a posvećene ženama koja je održana u Pekingu 1995. godine. Tako je dogovoreno da se ovaj dan posveti svim seoskim ženama u svijetu kao i njihovim problemima.

– Bosna i Hercegovina se obavezala na provođenje međunarodnih dokumenata koji se bave pitanjima žena na selu, među kojima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u članu 14. i Pekinška deklaracija i Platforma za akciju – naveli su ranije iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.