BiH ostaje i bez tri milijarde KM iz dijaspore?

Udio bh. dijaspore u bruto domaćem proizvodu bio je veliki, čak više od deset posto

Teška ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini uzrokovana pandemijom koronavirusa uskoro će dobiti novu dimenziju.

Naime, u pokušajima da se spasi bh. privreda i radna mjesta zaboravlja se da ćemo ubrzo osjetiti prvi veliki efekt krize u Evropi.

– Nema sumnje da će hiljade naših državljana na privremenom radu u inostranstvu dobiti ili je već dobilo otkaze. Neće biti mali broj onih koji će se zbog toga vratiti u domovinu i prijaviti se u biroe za nezaposlene i to će biti dodatni teret za državu. Istina, ima onih koji posjeduju ušteđevinu, ali ona se lako potroši ako se ne zarađuje, a za to još dugo neće biti prilike – kaže za Faktor akademik Muris Čičić, ekonomski ekspert.

Udio bh. dijaspore u bruto domaćem proizvodu bio je veliki, čak više od deset posto.

– Dijaspora je na godišnjem nivou putem doznaka u BiH ubrizgavala tri milijarde KM. Znatan iznos dolazio je i neformalnim kanalima.

Znači, njihov značaj za BiH i njenu ekonomiju je ogroman. Sada je veliko pitanje koliko će ove godine BiH dobiti novca. Nema sumnje, mnogo, mnogo manje.

Dijaspora je imala veliki utjecaj na ekonomske tokove u BiH, kupovala je nekretnine, stanove, kuće, zemljišta, izdašno su pomagali porodicama, osnivali su mala i srednja preduzeća, mnogo novca trošilo se tokom ljetne turističke sezone…

Ove godine, nažalost, teško da će biti išta od toga – ističe Čičić.

Bosna i Hercegovina nema mnogo opcija, kao i većina država u okruženju, nego se nadati da će se stati ukraj pandemiji, što bi značio početak oporavka svjetske ekonomije.

– Dobre pretpostavke za to su činjenice da je svjetska ekonomija do dva mjeseca unazad imala stalan rast. Broj zaposlenih je bio izuzetno visok. I ova kriza nije nastala iz ekonomije.

Najvažnije je da se Sjedinjene Američke Države i Evropska unija što prije vrate u ekonomsku normalu, tada će i nama biti lakše.

Naši radnici su cijenjeni na Zapadu, vrijedni su, bogati znanjem, kulturološki su bliski sredinama u kojima rade godinama.

Nema sumnje da će oni biti među prvima koji će se vraćati na posao, ali je veliko pitanje kada će to desiti. Do tada, trpjet ćemo velike ekonomske posljedice – ističe Čičić.

Fokus.ba

Back to top button