Radnici ogorčeni: Kako su izvlačene pare iz umirućeg Aluminija!

Mi smo tražili, pet ili šest puta, da uđe finansijska policija i nisu htjeli. Išli smo u SIPA-u (Agencija za istrage i zaštitu BiH) na razgovore, ni SIPA nije htjela ništa poduzeti. Nitko ništa.

Podigli smo kaznene prijave, odbačene su, kaže bivši radnik mostarskog preduzeća Aluminij Samir Anić, koji tu ne radi od zatvaranja ove firme početkom februara.

Krajem 2019. godine počelo je uručivanje rješenja o tehnološkim višku za preostalih oko 360 radnika Aluminija, nakon što je u avgustu iste godine otpušteno njih oko 500 po gašenju proizvodnje 10. jula.

Pogoni su tog dana isključeni sa elektro-mreže, jer su dugovanja Aluminija narasla na oko 400 miliona maraka (oko 200 milione eura), od čega najviše otpada na dug za električnu energiju, koja je ključna sirovina za proizvodnju aluminija.

Anić u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća da su im iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona tvrdili kako nema nikakvog osnova za podizanje krivičnih prijava i tužbi. Prema njegovim riječima, postoji još jedan izvještaj Finansijske policije FBIH za period od 2011. godine, i odnosi se na razdoblje do 2013. godine.

“Kad je upala prvi put Finanijska policija i kad su završili, izvješće nije davano svima. Nismo mi bili u mogućnosti da dođemo do njega. Postojao je jedan primjerak i u Aluminiju, ali ni u Aluminiju niko nije htio da na uvid radnicima, dioničarima”, kaže Anić.

Aluminij Mostar, do 1992. godine je zapošljavao oko 3.500 radnika. Od 1997. bilo je zaposleno oko 900 osoba.

Finansijska policija o poslovanju Aluminija

Finansijska policija Federacije BiH (jednog od dva entiteta u BiH) potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je ovih dana dostavila Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru izvještaj o poslovanju Aluminija, nakon što su dijelovi tog izvještaja, na oko 100 stranica, danima objavljivani u više internet medija u Bosni i Hercegovini.

“Vezano za vaš upit, obavještavamo vas da je Finansijska-Financijska policija FBiH, postupajući po Nalogu Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, sačinila Izvještaj o utvrđenim činjenicama u postupku inspekcijskog nadzora/kontrole finansijsko-materijalnog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja privrednog/gospodarskog društva ‘ALUMINIJ’ d.d. Mostar za period od 1.1.2014. do 10.7.2019. godine, te isti dostavila Tužilaštvu na nadležno postupanje”, navodi se u dopisu koji je za RSE dostavljen iz Kabineta glavnog Inspektora Finansijske policije FBIH.

Glasnogovornica Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona Ana Rajić izjavila je za RSE kako se ne radi o kompletnom izvještaju Finansijske policije. Nego, dodaje ona, riječ je njegovom kraćem izdanju i da se očekuje kompletna informacija o izvršenoj analizi poslovanja Aluminija u posljednjih nekoliko godina.

Vlada Federacije BiH je na sjednici 10. juna, u Sarajevu, zadužila Finansijsku policiju da izvještaj proslijedi nadležnom tužilaštvu radi utvrđivanja nezakonitosti u poslovanju i štete nastale po imovinu i imovinske interese Federacije BiH, kao i da poduzme druge mjere i aktivnosti u skladu sa zakonom.

Kome je podijeljen novac dan prije isključenja?

U izvještaju Finansijske policije Federacije BiH, u koji je RSE imao uvid, dan prije isključenja električne energije sa konsolidacijskog računa, 10. jula 2019., između ostalog, novac je isplaćen:

– bivšem direktoru Aluminija Ivi Bradvici 300.000 maraka (150.000 eura), bivšem direktoru Nikici Ljubiću 95.000 maraka (47.000 eura), bivšem izvršnom direktoru za računovodstvene poslove Tomislavu Lovriću 94.000 maraka (46.000 eura), bivšem predsjedniku sindikata Dinku Mariću 25.000 maraka (12.500 eura), bivšoj direktorici Sektora pravnih kadrovskih i zajedničkih poslova Ružici Burić 22.000 maraka (11.000 eura) i bivšem direktoru Mariju Gadžiću 17.000 maraka (8.500 eura).

Različite optužbe o štetnim ugovorima

“Šta da vam kažem? Dok su radnici davali zadnji atom snage u svom radu, u spašavanju tvornice, pojedinci su očito u zadnjih par godina stjecali svoju osobnu korist, kroz svoja djelovanja – od Uprave društva do nadzornih odbora”, izjavio je za RSE bivši predsjednik nekadašnjeg Neovisnog sindikata zaposlenika Aluminija Romeo Biokšić.

On kaže i da su sami direktori, koji su se mijenjali na čelu fabrike, optuživali jedni druge za sklapanje štetnih ugovora u Aluminiju.

Prema navodima izvještaja Finansijske policije, osnovni problem Aluminija je što je gotovi proizvod u kontinuitetu prodavan ispod proizvodne cijene.

“To je bilo moguće, jer nisu postojali pravilnici o određivanju cijene i kriterijima, već je svaka uprava sebi pribavila ‘diskreciono pravo’ da, prilikom prodaje, odredi visinu premije koja se dodaje na berzansku cijenu i tako formira prodajnu cijenu prema krajnjem kupcu koja je bila različita od kupca do kupca. Samo po ovom osnovu, prema nalazu Finansijske policije, Aluminij je oštećen za 205 miliona maraka (102,5 miliona eura)”, navodi se u izvještaju.

Jedan od najvećih problema, kako se dodaje u izvještaju Finansijske policije, je cijena struje. U izvještaju se navodi i da, iako su dugovi Aluminija iz mjeseca u mjesec rasli, zapošljavani su novi ljudi, a plate rasle.

Romeo Biokšić kaže da su 2017. godine radnici skretali pažnju na stanje koje je zadesilo tvornicu.

“Jer smo vidjeli da tvornica ide prema crnom scenariju i uputili smo bili više dopisa i zahtjeva prema samoj Vladi Federacije, kao najvećem pojedinačnom vlasniku, prema politici hrvatskoj, prema Vladi Republike Hrvatske, međutim, gdje smo se god obratili, vrata su nam bila zatvorena”, izjavio je Biokšić za RSE.

Dogovor o vlasničkoj strukturi sa Vladom Federacije BiH je postignut 2006. godini, prema kojem je Federalna vlada postala vlasnik 44 posto, mali dioničari 44 posto, te Vlada Hrvatske 12 posto udjela u Aluminiju.

Šta se dešavalo uoči i nakon što je Aluminiju isključena struja?

Uoči gašenja Aluminija, radnici su blokirali u više navrata magistralnu cestu, koja vodi od Sarajeva ka Jadranskom moru, u mjestu Salakovac, oko 15 km sjeverno od Mostara.

Kolone vozila bile su duge nekih desetak kilometara u oba pravca.

U noći između 9. i 10. jula 2019. godine Aluminij je isključen sa elektro-mreže. Činom isključenja struje su prestali sa radom tehnološki zahtjevni pogoni te fabrike, i to je proces koji košta oko 25 miliona eura, kako su tada kazali iz Aluminija.

Uslijedili su višesedmični pregovori, u kojima je učestvovao i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

“Želimo da na idućoj sjednici Kriznog vijeća Aluminija budu i predstavnici federalne vlade kako bi ona nakon toga mogla donijeti sve nužne odluke”, kazao je Čović u izjavi za medije nakon sjednice Predsjedništva i konstituirajuće sjednice Središnjeg odbora stranke, 26.jula 2019.

Do obnove proizvodnje nije došlo. Nakon višemjesečnih pregovora, u aprilu je pogone Aluminija uzeo izraelsko-kineski konzorcij Abraham grupa, pokrenuvši novo preduzeće Aluminij Industries.

“Stojeći ovdje s vama danas, imam samo jednu jasnu poruku: nećemo vas iznevjeriti i nadam se da ćemo se vidjeti u proizvodnim platformama Aluminija, mi vjerujemo u Aluminij i vjerujemo u vas, ljude koji stoje iza njega”, rekao je u saopštenju za javnost predsjedavajući Abraham grupe Amir Gross Kabiri, 1. marta.

On je najavio da će lično ostati u Mostaru sa svojim timom, dok sporazum ne bude potpisan, te da će zajedno sa radnicima “vratiti Aluminij na njegovu staru slavu”.

U međuvremenu, neki od radnika, kažu kako su ljudi završili na ulici, odnosno da su na Zavodu za zapošljavanje.

“Drugim riječima je to ulica, znači, da se živi, da se preživljava od 370 maraka mjesečno, to je ta nemoguća misija”, rekao je bivši radnik i predsjednik Sindikata, Romeo Biokšić.

Glasnogovornica Tužilaštva HNK-a Ana Rajič je za RSE potvrdila da se trenutno u Tužilaštvu HNK u radu nalazi šest formiranih predmeta u vezi sa Aluminijem, a među prijavljenima su uglavnom članovi prijašnjih uprava i nadzornih odbora društva “Aluminij” d.d. Mostar.

Do obnove proizvodnje u Aluminiju, jednom od predratnih industrijskih giganata u Mostaru, došlo je 1997. godine. Većina nekadašnjih radnika Bošnjaka i Srba, tada se nije mogla vratiti na posao.

Aluminij je 2017. godine bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH, a prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 miliona maraka (180 miliona eura).

(Vijesti.ba / RSE)