Stručna radna snaga: Kako se ljudi sa Balkana zapošljavaju u Njemačkoj

Posao se dobija uglavnom posredstvom privatnih i profesionalnih mreža

86% radnika sa Balkana u 2016. i 2017. su bili muškarci

FOTO: ILUSTRACIJA

Više od polovine ljudi sa Zapadnog Balkana koji u Njemačku dolaze da rade po posebnim pravilima za taj region – rade kao stručna radna snaga. To pokazuje studija Instituta za istraživanje tržišta rada i poziva (IAB), piše Deutsche Welle.

Čak 54% radnih odnosa koji se u Njemačkoj sklope preko regulative za region Zapadnog Balkana odnose se na stručnu radnu snagu. Na sljedećem, višem nivou kvalifikacija – „specijalisti” i „eksperti” čine oko 4%, a 42% su pomoćna radna snaga.

To su rezultati studije koju je objavio Institut za istraživanje tržišta rada i poziva (IAB) sa sjedištem u Nirnbergu.

Navala na Njemačku

Ljudi iz zemalja koje nisu članice Evropske unije – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova – mogu u okviru utvrđenih pravila za region od 2016. da se zaposle u Njemačkoj. Uslov je da posjeduju obavezujući iskaz nekog poslodavca da želi da ih zaposli. Dokaz o kvalifikacijama nije neophodan.

Ta regulativa koja za sada važi do kraja 2020. naišla je na veliko interesovanje ljudi iz regiona koji su u potrazi za poslom – tako je bilo i u njemačkim firmama, u najmanju ruku do izbijanja pandemije.

Veliki broj aplikacija doveo je do uskog grla u njihovoj administrativnoj obradi u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Zapadnom Balkanu: predugo se čekalo na vizu, pa je broj realizovanih ugovora manji nego što je mogao da bude.

Muškarci na građevini

Studija je posmatrala godine 2016. i 2017. U njima je prosječna starost doseljenika u 73% slučajeva bila manja od 40. A čak 86% su muškarci. Razlog je velika potražnja u građevinarstvu koje spada u tradicionalne muške pozive. U toj privrednoj grani, kako stoji u saopštenju Instituta, posao je pronašlo 44% zaposlenih koji su u Njemačku došli po regulativi za zapadnobalkanske zemlje.

U uslužnim djelatnostima, kao što su hotelijerstvo i gastronomija, radi 13% ljudi iz regiona, jedanaest procenata su u zdravstvenoj i socijalnoj branši, a u ostale uslužne djelatnosti, u koje spada recimo čišćenje i pranje, radi deset procenata ljudi koji su se trbuhom za kruhom uputili u Njemačku.

Posao se dobija uglavnom posredstvom privatnih i profesionalnih mreža. Takvi posrednici, prema nalazima studije, ispunjavaju važnu funkciju i od suštinskog su značaja za uspješan nastavak radnog odnosa. Te posredničke mreže brinu se o tome da profil kandidata za posao odgovara očekivanjima firme. Time se, navode u Institutu IAB, stvara predvidljivost i za poslodavca i za zaposlenog.

Uspješna integracija

– Integracija osoba koje su na osnovu te regulative našle posao u Njemačkoj uspješna je u pogledu stabilnosti radnih odnosa i prihoda – u poređenju s drugim migrantskim grupama i njemačkim početnicima na poslu – naglašavaju autori studije.

Nezaposlenost, kao i uzimanje pomoći za nezaposlene prvog ili drugog stepena iznose svega 0,1%. Doduše, produžetak dozvole boravka povezan je sa sposobnošću da se obezbjedi pokrivanje životnih troškova sopstvenim prihodima. Ali autori studije kažu da to ne isključuje makar privremeno primanje pomoći za nezaposlene kada dođe do otpuštanja ili zatvaranja firmi.

Avaz.ba