Crna Gora, Milo Đukanović i Srbija: Izbori u susjedstvu bit će najneizvjesniji do sada

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održavaju se danas u trenutku znatnih političkih napetosti. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je uzrokovao nezadovoljstvo Srba i reakciju Srbije. Analitičar Aleksandar Popov za Klix.ba je govorio o tome kako će ovi događaji utjecati na ishod izbora.

Za ovog srbijanskog analitičara izbori će biti, kako je rekao, najneizvjesniji do sada. Objasnio je zašto tako misli.

“Prema ispitivanjima vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) ima najniži rejting do sada. Na to je sigurno utjecalo ono što se dešavalo ranije u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti – protesti koji su privukli ne samo one koji su prosrpski orijentisani, koji se izjašnjavaju kao Srbi, nego i Crnogorce pravoslavne vjere, kao i jedan broj ljudi koji su agnostici ili ateisti, ali koji su nezadovoljni načinom vladavine”, kazao je.

Podsjetio je da Srbija nije samo posredstvom protesta protiv spomenutog zakona utjecala na političku situaciju u Crnoj Gori.

“Bilo je tu izjava zvaničnika, a tu su i mediji, posebno tabloidi koji su vodili kampanju”, ukazao je Popov.

Na pitanje da li će se promijeniti politički kurs Crne Gore poslije izbora, odgovorio je da je to, kako je izjavio, enigma. Za njega je pitanje da li će sadašnja vlast moći opstati. Popov je ocijenio da bi većina Crnogoraca građanski orijentiranih priželkjuje da se vlast konstituiše bez prosrspskih stranaka.

Naglasio je da će “postizborna geometrija” utjecati na to da li će odnosi između Crne Gore i Srbije ostati napeti ili će se relaksirati.

Političke napetosti u Crnoj Gori su počele nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zakon nalaže da će vjerska imovina od kulturnog značaja, a koja je do 1918. bila u vlasništvu države i kasnije neodgovarajuće postala vlasništvom neke vjerske zajednice, ponovo biti u državnom vlasništvu. Za većinu građana Crne Gore srpske nacionalnosti to je neprihvatljivo smatrajući to udarom na Srpsku pravoslavnu crkvu.

Nezadovoljstvo su izražavali i litijama, a neke od njih su bile i u Bosni i Hercegovini. Očekivano, podršku nezadovoljnom stanovništvu dale su prosprski orijentisane stranke u Crnoj Gori i Srbija, što je odnose između dvije zemlje učinilo dodatno napetim. Protesti i litije održavali su se i tokom pandemije koronavirusa.

Klix.ba