Skandalozno: Za programe na “bošnjačkom” platili 13,9 miliona KM

Softverski gigant Microsoft jedna je od rijetkih američkih kompanija koja ima svoj ured u Bosni i Hercegovini. Razlog je jednostavan – itekako mu se isplati.

Zemlje u tranziciji i razvoju, među koje se svrstava i BiH, poznate su i po tome što njihovi građani i firme masovno koriste piratske, nelicencirane softvere koje “skidaju” s interneta, najčešće preko tzv. torrent stranica i programa.

Prema analizama udruženja Business Software Alliance, koje okuplja glavne softverske kompanije u BiH, između 60 i 70 posto softvera koji se koristi u BiH je ilegalno, a njegova vrijednost se procjenjuje na oko 30 miliona maraka.

Jedino izvodivo i prilično uspješno rješenje za kojim su posegnule softverske kompanije bilo je jačanje inspekcija u firmama koje prodaju računala pa se ona danas prodaju s instaliranim originalnim operativnim sistemima i programima za obradu teksta ili s instaliranim distribucijama Linuxa koje su besplatne ili “naletite malo kasnije” i preuzmete ispred trgovine novo računalo s instaliranim “krekiranim” programima.

Premier Support

Međutim, sve gore navedeno proizvođači softvera kompenziraju izdašnim ugovorima s državnim institucijama. Godišnji ugovor za institucije na nivou BiH samo s Microsoftom “težak” je 4.639.942 marke s uračunatim PDV-om, a prošli je sklopljen na tri godine i onda produžen.

Za nabavku licenci, potpisivanje ugovora i, kako se navodi, “informatizaciju u BiH”, zaduženo je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH iz kojeg ističu da je BiH na to dobila i popust. Slične ugovore s približno istim iznosima zasebno su potpisale i vlade FBiH i RS-a. Dosadašnja praksa podrazumijevala je iznajmljivanje, a ne kupovinu Microsoft licenci.

U ugovoru koji je važio u periodu od 2013. do kraja 2016. godine iz budžeta BiH je Microsoftu isplaćeno više od 13,9 miliona maraka. U tom periodu unajmljene su 12.134 Microsoftove licence, a u sklopu Premier Support paketa aktivirano je njih 11.937. Od toga je 20 sistemskih licenci, 23 su aplikativno razvojne licence, baza podataka i sistem za upravljanje bazom podataka (DBMS) 63, aplikativnih programa je 70, a klijentskih pristupnih licenci je 1.720, serverskih 178.

Prema službenim podacima, Microsoft je iznajmio BiH čak 10.060 licenci za desktop računala što znači da plaćamo za korištenje oko 5.000 kompjutera na koje je instaliran operativni Windows i još toliko Microsoft Office paketa. U jednom trenutku je nedostajalo računala i licenci pa je aktivirano 30 licenci više od dogovorenih za desktop i 18 serverskih.

Skandalozno je da je su vlasti Microsoftu praktično do isteka ugovora plaćale “robu s greškom”. U programskom paketu Microsoft Office 2013 u listi za izbor jezika bio je ponuđen “Bošnjački (latinica)”. O tome je bio obaviješten i Microsoft BiH koji je u martu 2016. Ministarstvu prometa i komunikacija BiH dostavio informaciju da je “navedeni propust” otklonjen tog mjeseca s nadogradnjama.

Ugovor produžen do 2019.

Krajem aprila prošle godine krenulo se u analizu ugovora s Microsoftom koji je istjecao. Jedna opcija je bila deinstalacija softvera. Nije poznato je li se razmatralo instaliranje, naprimjer, besplatnog paketa LibreOffice koji nudi gotovo iste mogućnosti kao i Microsoft Office koji se mora platiti ili, recimo, korištenje besplatne linux distribucije na desktopima ili serverima kojim se služe, naprimjer, Google, Facebook, Amazon i svaki od oko 500 tzv. superračunala koliko ih postoji u svijetu.

Minhen na taj način godišnje štedi više od deset miliona eura, koliko i kompletna francuska žandarmerija, ali i brojne institucije u Finskoj, Španiji, Italiji, Turskoj, a posebno i Kini i Indiji. Druga opcija bila je otkup licenci, a ne unajmljivanje. Treća opcija bila je produženje ugovora. Nadležno Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je, nakon “analize prednosti i nedostataka”, preporučilo upravo ovu.

Sklapa se novi ugovor za period od 2016. do 2019. i to, naravno, za Premier Support paket uz koji smo po cijeni nešto većoj od 4,6 miliona maraka opet dobili iznajmljivanje Microsoftovih programa i alata, tehničare koji bi trebali rješavati probleme 24 sata dnevno sedam dana u sedmici, obuke i seminare za one državne službenike koji se, kako je navedeno, žele upoznati s najnovijim tehnologijama.

Faktor.ba