Kolinda i „teroristi“: Zašto je samo BiH problem?

Piše: Jusuf Kapić

Broj državljana Kosova koji su se pridružili od 2012. do kraja prošle 2016. godine nekoj od vojnih frakcija u Siriji veći je nego broj takvih državljana BiH. Prema podacima Centra za bezbjednosne studije iz Prištine, najmanje 316 državljana Kosovo priključilo se nekoj od strana u Siriji. Iz Bosne i Hercegovine je na sirijsko ratište, prema podacima Tužilaštva BiH, do kraja 2016. godine otišlo ukupno oko 260 muškaraca, žena i djece.

Iz ovih podataka vidljivo je da Kosovo „prednjači“ u odnosu na BiH i u ukupnom i u relativnom broju. Broj stanovnika Kosova, prema raznim procjenama, varira ovih godina od 1,9 do 2 miliona. U BiH prema posljednjem popisu iz 2013. živi oko 3 miliona i 790 hiljada ljudi. Ako uporedimo broj odlazaka na strana ratišta i broj državljana, ispada da s Kosova na svakih 6.329 stanovnika jedan odlazi u Siriju a iz BiH tek na svakih 14.576 državljana jedna osoba odlazi na sirijsko ratište. Očito je da Kosovo ima mnogo veći problem s radikalizacijom pojedinaca i grupa nego BiH.

Bosna i Hercegovina je setom mjera, zakona i procesa, hapšenjem „poglavica“ i „lidera“ radikala, zaustavila trend tako da u ovoj godini nije zabilježen nijedan odlazak na strano ratište. Podatke o odlascima državljana Kosova u ovoj godini nije moguće pronaći.

Ipak, za evropske desničarske lidere nestabilno Kosovo – s ogromnim količinama oružja zaostalog iza rata, haotičnim unutarnjim političkim odnosima, velikim brojem stanovništva koje traži azil u Njemačkoj, i znatno homogenijom muslimanskom zajednicom – nije problem koliko BiH i bosanski muslimani.

Uz to, ni dijelovi Srbije, Albanije i Makedonije nisu imuni na radikalizaciju pojedinaca pa i njihovi građani odlaze u Siriju i vraćaju se. Kada bi Kolinda i njeni saveznici upozorili na problem radikalizacije pojedinaca na Kosovu, BiH, Srbiji, Makedoniji i Albaniji te ponudili konkretne mjere pomoći – tada ne bi bilo prostora za sumnje u namjere. Međutim, sami njihovi potezi i način nastupa odaju loše namjere.

Štaviše, sama Austrija, koja prednjači u okupljanju desničarskih državnih vrhova Srednje Evrope, dala je, do kraja oktobra ove godine, po zvaničnim podacima, 288 boraca na sirijsko-iračkom ratištu. Ako 200-tinjak ljudi može u BiH izazvati problem, zašto ne može u Austriji? Zašto se hrvatska predsjednica ne zabrine za bratsku Austriju?

Nakon nekoliko izjava hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, kojima je rekla ili insinuirala da su iz BiH hiljade državljana otišle u Siriju, uslijedila je ofanziva češkog desničarskog predsjednika Miloša Zemana. U dva navrata, za manje od mjesec dana, Kolindin češki partner upozorava da bi BiH mogla postati središte islamističkog terorizma u Evropi.

Iako je već i laicima jasno da su žarišta islamističkog terorizma u zapostavljenim drugim i trećim generacijama imigranata u Zapadnoj Evropi, odakle i odlazi najveći broj dobrovoljaca na sirijsko ratište, novotuđmanovski državni vrh Hrvatske pokušava realne prijetnje globalnog terorizma prelomiti na pitanju Hrvata u BiH i njihovog famoznog Trećeg entiteta.

Tako Kosovo i kosovski radikalni islamisti nisu nikakav problem ni hrvatskoj predsjednici i češkom predsjedniku, pa ni austrijskom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu, koji tvrdi da se u Sarajevu muslimanke pokrivaju za pare.

Kosovo je većini evropskih zemalja dobra poluga za potkusurivanje sa Srbijom, možda i Rusijom, pa tako niko i ne želi realno veći problem kosovskih dobrovoljaca u Siriji ni otvarati. Jer, u krajnjoj liniji, problem terorizma u Evropi nisu ni Kosovo ni BiH, nego unutarnji odnosi u zapadnim razvijenim zemljama.

Jasno je da nikome od desnih srednjoevropskih lidera uopšte ne stoji do stvarne borbe protiv izazova radikalizacije u BiH ili na Kosovu. Spinovi, laži i prenapuhavanja problema radikalizacije u BiH koriste se samo za stvaranje prostora za neki treći entitet i amortizaciju stanja nakon što Haaški sud prvi pokušaj trećeg entiteta, ratnu Herceg-Bosnu, proglasi udruženim zločinačkim poduhvatom.

Cilj je, kao i tokom devedesetih, političke i etničke odnose u BiH svesti na teren kršćanstva i islama. Međutim, takvi pokušaji ponižavanja bosanskih muslimana i Bošnjaka nisu prošli ni uz pomoć tenkova i miliona Hrvatske vojske, pa neće ni pomoću izjava češkog predsjednika.

(Bportal)