Brammertz: Nadam se da će presude pojasniti istinu o ratu u BiH

Haški tribunal će potkraj narednog mjeseca izreći dvije historijske presude – prvostepenu Ratku Mladiću i pravosnažnu u slučaju vojnog i političkog vrha tzv. Herceg-Bosne na čelu s Jadrankom Prlićem.

 

serge

Serge Brammertz

– Zaista, pitanje koje će se postavljati nakon što se Tribunal zatvori bit će je li naša misija ispunjena. Nije na meni da dam taj odgovor i očekujem da će historija donijeti svoj sud – rekao je u ekskluzivnom intervjuu za INS uoči presuda Serge Brammertz, glavni haški tužilac.

Osim o slučajevima “Ratko Mladić” i “Jadranko Prlić i ostali”, govorio je i o srbijanskom nepoštovanju Suda, zločincima na Vojnoj akademiji, mogućnosti da Radovan Karadžić bude proglašen krivim za genocid i u drugim bh. gradovima, osim Srebrenice, te ostavštini Haškog tribunala i slučaju ratnog komandanta Srebrenice Nasera Orića.

Brammertz podsjeća da će prvostepena presuda Mladiću biti izrečena 22. novembra.

– I što se tiče svih, a posebno žrtava, to je sada najvažnije… Kao što se navodi u optužnici protiv njega, zločini su činjeni s ciljem da se trajno uklone Bošnjaci i Hrvati s područja BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Kako bi dokazalo zločine koji se Mladiću stavljaju na teret, Tužilaštvo je predočilo svjedočenja 356 svjedoka – kazao je Brammertz .

Naveo je i da Mladićeva odbrana nije u skorije vrijeme podnijela nikakav zahtjev za privremeno puštanje na slobodu zbog zdravstvenog stanja optuženog.

Kad je riječ o zakazanom izricanju pravosnažne presude Prliću i ostalima 29. novembra, rekao je da ne voli previše govoriti o presudama prije nego što budu izrečene, ali nada se da će one malo pojasniti šta se događalo za vrijeme rata. Istakao je i kako se nada da će se političke vlasti i vlade ponašati odgovorno tako što će prihvatiti presudu suda i podsticati javnost da i ona to učini.

Novinari INS-a pitali su Brammertza i o zahtjevima da se haški osuđenici, koji se nalaze u zatvorima diljem Evrope, prebacuju u Srbiju da bi tamo, a navodno radi boljih uvjeta, nastavili da izdržavaju kaznu zatvora.

– Za svaku promjenu sadašnje prakse izvršenja kazni van zemalja bivše Jugoslavije bila bi potrebna preporuka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Međutim, teško je shvatiti kako bi se zemlju koja se ne pridržava svojih međunarodnih pravnih obaveza time što odbija da izvrši nalog za hapšenje u slučaju nepoštivanja Suda u predmetu “Šešelj”, moglo smatrati primjerenom za izvršenje kazni osuđenih ratnih zločinaca. Isto tako, veoma je uznemirujuće čuti da se osuđene ratne zločince veliča kao heroje. Sad čujem da će generali čija je krivica dokazana i koji su osuđeni zato što su počinili ratne zločine predavati na Vojnoj akademiji. A oni su bili ti koji su trebali osigurati postupanje u skladu sa zakonima ratovanja! Trebamo imati na umu da su zločini koji se procesuiraju na Tribunalu najteži i najokrutniji zločini i ne šalje se prava poruka ako vladini zvaničnici gledaju ratne zločince kao heroje i primjere za buduće generacije – rekao je.

Pred nastavka žalbenog postupka u slučaju “Radovan Karadžić”, Brammertz je istakao što je prvostepeno sudsko vijeće zaključilo van razumne sumnje, između ostalog, da su Karadžić i druge političke i vojne vođe s kojima je radio individualno odgovorni za masovna zvjerstva i zločine koje su počinile snage pod njihovom komandom i utjecajem.

Naglasio je da je Tribunal optužio 161 osobu, uključujući mnoge više i srednje rangirane zvaničnike sa svih strana u sukobu. To je, kazao je, daleko više nego što je uradio bilo koji drugi međunarodni sud do sada.

– A ipak, još ima 5.000 osumnjičenih samo u Bosni i Hercegovini koje treba istražiti u vezi s ratnim zločinima. Prihvatam obje te perspektive, da je Tribunal učinio tako puno, a ipak ne dovoljno – rekao je.

Komentarišući prvostepenu oslobađajuću presudu Naseru Oriću na Sudu BiH, rekao je da predmet nije završen i da je Tužilaštvo objavilo svoju namjeru da uloži žalbu.

(Bportal.ba/INS.ba)

 

Back to top button