Pitanje razgraničenje BiH i Srbije Vučić i Dodik ne mogu rješavati bez Sarajeva

Svaki dogovor koji smanji broj spornih pitanja na granici je u dobrosusjedskom duhu. Ukoliko bi ostalno neko pitanje, postoji opcija arbitraže i to nije rat. Ukoliko se obje strane dogovore, i to je u duhu dobrosusjedskih odnosa. Važno je naglasiti da ne treba očekivati da se na svakom detalju može napraviti pomirenje, odnosno neka vrsta ispravljanja prošlosti. To nije moguće i to neće biti slučaj sa demarkacijom, ma koliko ona bila simbolički važna za državu i za identitete, kaže Janjić.

VIJESTI.BA: Kako biste ocijenili današnji sastanak delegacija Srbije i RS u Beogradu? Potpisani su memorandumi o saradnji u mnogim oblastima. Premijerka RS Željka Cvijanović kazala je da ovi sporazumi predstavljaju razvojnu šansu za RS i Srbiju, dok je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić poručila kako je RS u vrhu prioriteta Srbije. 

JANJIĆ: Današnji sastanak nije ništa novo, jer se nastavlja trend koji je uočljiv od 2015. godine da postoji, uslovno rečeno, nedjeljna komunikacija između vlada RS i Srbije, te između Vučića i Dodika. Činjenica da se organizuju sastanci vlada uvijek se može pravdati posebnim vezama koje RS i Srbije imaju prema Dejtonskom sporazumu, ali se to polako predstavlja kao međudržavna komunikacija, a to je ono oko čega Beograd mora biti jako oprezan.

Mi ne znamo šta je sadržaj dogovora Erdoana i Vučića. Turski predsjednik ovih dana je najavio da će se realizovati formula saradnje sa BiH koju je on ponudio. No, mi ne znamo šta znači ta formula, da li podrazumijeva državu BiH ili entitete. Sada je na redu Vučićev sastanak sa članovima Predsjedništva BiH. On to tako radi, odnosno malo šara i malo miješa karte.

Svakako postoji puno zajedničkih interesa, ekonomskih prije svega, ulaganja iz Srbije u RS, što nije sporno, ukoliko ne počinje dobijati elemente međudržavnih sporazuma. To je jedini način da Vlada Srbije može to da primijeni, jer ne možete sa dijelom neke strane države potpisivati sporazume koje nećete ratifikovati u parlamentu. Ako to ratifikuje, Srbija krši Dejtonski sporazum, ako ne ratifikuje, krši svoj Ustav.

VIJESTI.BA: Interesantna činjenica je da je poseban fokus razgovora bio na pitanju razgraničenja BiH i Srbije, što je aktuelno pitanje u objema državama. 

JANJIĆ: Koliko mi je poznato, sporna teritorija dio je BiH, ali se nalazi u entitetu RS. Na tom području je puno porodica i potrebno je ubjeđivati lokalno stanovništvo da to prihvati. Potreban je ozbiljan politički rad i pretpostavljam da se zbog toga išlo ka RS.

Naravno, ništa se ne može uraditi bez sporazuma sa Sarajevom. To više treba shvatiti kao političku pripremu RS i lokalnog stanovništva da ne bi eventualno pravili probleme u sporazumu sa Sarajevom. ponavljam, sporazum o granici ne može se potpisati između RS i Srbije, jer se ovaj dokument potpisuje između Beograda i Sarajeva.

VIJESTI.BA: Ipak, u odnosu na ubjeđivanje lokalnog stanovništva, čini se da pitanje razgraničenja na koritu rijeke Drine ima veću težinu, budući da se na državnoj granici nalaze hidrocentrale Bajina Bašta i Zvornik koje koriste kopnene i vodene resurse obje države, ali korist od toga trenutno ima samo Srbija. 

JANJIĆ: Kako će se riješiti čitav kompleks upravljanja Drinom, ali i djelimično Savom, u nadležnosti je Sarajeva. Tu nema spora.

VIJESTI.BA: Područja hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera za ove energetske objekte, jedna su od neriješenih tačaka na granici. Srbija predlaže princip razmjene teritorija, ali iz Državne komisije za granicu BiH kažu da to nije moguća opcija Srbija ne može BiH ponuditi neku teritoriju sa hidroelektranama i jednake površine kao što je prostor kojeg traže uz Drinu. 

JANJIĆ: Onaj ko je smislio da pitanje energetskog potencijala riješi razmjenom teritorije, očigledno ne razumije značaj energetske bezbjednosti ili se radi o pokušaju trika ili prevare. Ovo pitanje mora se rješavati u procentualnom dijelu. Osim toga, granica ide po sredini rijeke Drine, pa se na tom dijelu ne može kompenzovati teritorija. Dakle, cjelokupna demarkacija ne može se raditi razmjenom teritorija.

Sukcesiono je utvrđeno šta kome pripada od tih elektrana i korištenja rijeka. Treća važna stvar je evropska Energy Community, koja poštuje standarde. Stoga, nije moguća nikakva razmjena teritorije po kojoj bi se cijela elektrana našla na jednoj strani teritorije. Moguće je utvrđivati iznose koncesija, dijela procenta u učešći ili bilo šta o čemu BiH i Srbija postignu dogovor.

VIJESTI.BA: Prema Vašem mišljenju, hoće li se problem razgraničenja između BiH i Srbije moći riješiti bez politizacije i u duhu dobrosusjedskih odnosa? 

JANJIĆ: Prvenstveno, ne vjerujem da će ovo pitanje biti lako i brzo riješeno, kako to Vučić i Dodik predstavljaju.

VIJESTI.BA: Dodik vjeruje da će to biti riješeno do Nove godine.

JANJIĆ: Ako budu uspjeli, dobro. No, ponavljam, ne to ne može bez Sarajeva. Usaglašavanje sa Federacijom BiH se ne može izbjeći, jer tako funkcioniše BiH, plus usaglašavanje konstitutivnih naroda. Stoga, ne očekujem da se to može realizovati do Nove godine, osim ako sve nije već pripremljeno, a mi to ne znamo. No, pretpostavljam da to nije slučaj.

Osim toga, svaki dogovor koji smanji broj spornih pitanja na granici je u dobrosusjedskom duhu. Ukoliko bi ostalno neko pitanje, postoji opcija arbitraže i to nije rat. Ukoliko se obje strane dogovore, i to je u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Važno je naglasiti da ne treba očekivati da se na svakom detalju može napraviti pomirenje, odnosno neka vrsta ispravljanja prošlosti. To nije moguće i to neće biti slučaj sa demarkacijom, ma koliko ona bila simbolički važna za državu i za identitete.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)