Buško jezero: Dok se u BiH ne dogovorimo, Hrvatska će nam davati minimalac

Pitanje Buškog jezera, odnosno naknada za potopljeno zemljište na ovoj akumulaciji, po svemu sudeći, trenutno niko ne rješava, iako se ovaj problem nastoji aktuelizirati već nekoliko godina.

Posljednji takav pokušaj bilo je pitanje zastupnice DF-a u državnom Parlamentu Maje Gasal- Vražalica, koje je upućeno Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Iz ovog ministarstva je odgovoreno kako se o njemu razgovaralo na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske.

– Premijer Hrvatske Andrej Plenković je na zajedničkoj sjednici iznio stav hrvatske strane da se pitanje korištenja vodnog resursa jezera Buško blato ne treba uređivati međudržavnim sporazumom, već je to pitanje važećeg zakonodavstva nadležnih organa u BiH. O navedenom smo pismenim putem informisali premijera FBiH Fadila Novalića radi daljnjeg nadležnog postupanja Vlade FBiH – navodio se u odgovoru ovog ministarstva, uz napomenu kako će Hrvatska i Hidroelektrana Orlovac poštovati i prilagoditi se i eventualnim izmjenama regulative koju uradi BiH.

S obzirom da je pitanje obračuna naknada za korištenje voda iz akumulacionih jezera i naknada za potopljeno zemljište, definisano entitetskim zakonom o korištenju voda, kontaktirali smo federalnog ministra energetike, industrije i rudarstva Nermina Džindića. Pitali smo ga da li je i kada će biti pokrenuta inicijativa za izmjene ovog zakona. Međutim, on nas je samo “proslijedio” ka premijeru FBiH Fadilu Novaliću, koji je, prema Džindićevom obrazloženju, adresa za ovo pitanje, piše Faktor.

– S obzirom da se radi o odnosima dvije države, Federalna vlada je pokrenula inicijativu prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kako bi se ono riješilo razgovorima između BiH i Hrvatske – saopćeno nam je iz Novalićevog kabineta.

Kontaktirali smo i kabinet ministra Mirka Šarovića, pitavši da li je išta učinjeno povodom ove inicijative Vlade FBiH, ali odgovor nismo dobili.

Treba znati da je Buško jezero najveća akumulacija u Evropi. Po površini i zapremini vode veće je od svih ostalih devet akumulacija u FBiH zajedno. Međutim, iznos kojeg dobijaju stanovnici općina Livno i Tomislavgrad, na čijim se teritorijama nalazi, za oko 20 puta je manji u odnosu na novac kojeg dobijaju stanovnici koji se nalaze na obalama ostalih devet akumulacionih jezera u FBiH.

Godišnje Hrvatska elektroprivreda Livnu i Tomislavgradu isplaćuje između 1,2 i 3,5 miliona KM, dok se stanovnicima koji žive na obalama ostalih vještačkih jezera u FBiH isplaćuje oko 30 miliona maraka.

Problem leži u načinu obračuna visina naknada, kao i u namjeni hidroelektrane Orahovac u Hrvatskoj, koja koristi vodu iz Buškog jezera i koje je i formirano za potrebe ovog postrojenja. Naime, prema spomenutom zakonu o korištenju voda, visina naknade se obračunava na osnovu količine proizvedene električne energije, a ne na osnovu površine koja je potopljena.

Istovremeno, HE Orahovac spada među takozvane vršne elektrane i nije stalno u funkciji. Ona se pušta u pogon samo u slučaju potrebe, kada je prevelika potrošnja, odnosno ako ostale elektrane ne mogu proizvesti dovoljnu količinu električne energije, ili ako neka od njih “ispadne iz sistema” zbog kvara. Zbog toga je i količina električne energije koju proizvede ova HE, a time i visina naknada, tako niska.

Stanovnici Livna i Tomislavgrada već dugi niz godina pokušavaju ishodovati izmjene zakona o korištenju voda u FBiH, ali svi njihovi dosadašnji pokušaji su bili bezuspješni.

(Bportal.ba/Faktor)