Tako je Tuđman govorio o Neumu: Dat ćemo Aliji samo da može noge oprati u moru

Ponovno aktueliziranje teme Pelješkog mosta i otvaranje pitanja kršenja Konvencije UN-a o pravima bosanskohercegovačkog mora kod Neuma, u sjećanje vraća jedan rigidan stav nekadašnje hrvatske politike na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, koji je imao želju da onemogući Bosni i Hercegovini, ili, kako je tada govorio, Muslimanima, izlazak na more i suverenitet kod Neuma.

tuđman izetbegović

Pri tome, hrvatski političari nisu krili ni pokušaje da omalovaže bh. vodstvo i njihove želje da zaštite interese države BiH kojoj, treba li naglasiti, Neum i priapada, piše INS.ba.

Takav stav Tuđman i njegovi saradnici zastupali su tokom cijelog rata i u gotovo svim mirovnim pregovorima, a što potvrđuju i stenogrami razgovora vođenih u kabinetu hrvatskog lidera ‘90-tih. To su oni stenogrami koji su ujedno  dio dokaznog materijal o “udruženom zločinačkom poduhvatu” Hrvatske u BiH o kojem će pravomoćna presuda biti donesena u novembru ove godine.

Budući da aktuelno vodstvo Hrvatske predvođeno Andrejem Plenkovićem, a prije svega, predsjdnicom Kolindom Grabar-Kitarović, sebe smatra nastavljačem Tuđmanovog djela, nameće se pitanje da li avet ovakve politike nekadašnjeg hrvatskog predsjednika ponovo lebdi nad bh. suverenitetom.

Ovaj put podizanjem evropski finansiranog „mosta razdora“ koji u „svilenim rukavicama“ treba osigurati realizaciju onog što je Tuđman tražio u ratnim okolnostima.

Tim prije jer je aktuelni savjetnik hrvatske predsjendice Mate Granić, isti onaj Tuđmanov ministar koji se, kako ćete vidjeti, pominje u kontraverznim stenogramima kada se raspravlja upravo o Neumu.

Tako u razgovoru od 21. septembra 1993. godine vođenom sa izaslanstvom HVO-a Posavine, te općina Ravno, Čapljina i Stolac, odražnom u Predsjdničkim dvorima, Tuđman vrlo jasno poručuje: „Što se tiče Neuma, budući da su tu imali – pristali smo jedino na to da su Klek – Neumu mogu imati neke turističke objekte koji bi bili na hrvatskom tlu, hrvatski teritorij, hrvatski suverenitet. Znači, jedna zajednička agencija za neke turističke agente, da bi si Alija i društvo mogli noge oprati. Pa, prema tome, nikakvog teritorijalnog ustupka u Neumu nismo dali“, kazao je Tuđman.

On priznaje da je na sastanku na brodu „Invictible“ došlo do sporazuma o izlasku na more s bh. stranom. Radi se o tome da bi preko pristupnog puta „buduća bosanska republika imala izlaz na more, na Neum, odnosno poluostrvo Klek“.

No, Tuđman saradnicima otkriva da „ništa nije potpisano.
„Prema tome, odbili smo bilo kakvu ideju da bismo teritorijalno dali mu Neum. A, onda su, kao kompromis, koji bi, evo, trebali Hrvati da prihvate, ovi suprsjedatelji napisali – da, evo, da bi oni predložili da se Muslimanima da da imaju neki turistički objekt, ali ne samo pod svojom upravom, nego pod zajedničkim upravom u Neumu”, tvrdi on.

To je isti sastanak na kojem tadašnji vođa stolačkog HDZ-a Andrija Marković raportira Tuđmanu da od “Bune do Stoca nema muslimana”.

Šest dana ranije, Tuđman je u razgovoru s Matom Bobanom i zvnaičnicima najavio ovakav stav i naglaiso da je „odbio bilo kakvu pomisao da bi mogli dobiti Neum“.

„Prema tome, umjesto Neuma, rekao sam ili slobodna zona u Pločama ili čak mogućnost da si izgrade luku na Neretvi, pošto je plovna do Metkovića, a vjerojatno može se učiniti plovnom još par kilometara gore. No, to je isto tako, jer su svi inzistirali, od Amerike do svih ovih, da mi moramo biti toliko fleksibilni da Muslimanima dademo izlaz na more, kao uvjet za mir. …To i nije ustupak, znači Neum ne dolazi u obzir“.

Tuđman  i u razgovorima vođenim 5. januara 1994. godine, osvrćući se na razgovor sa Klausom Kinkelom, bivšim šefom njemačke diplomacije, kazao da je „jasno da Neum ne može doći pod muslimanski suverenitet“.

„Mate (Grnaić, tadašnji šef diplomatije, a danas savjetnik hrvatske predsjednice, op.a.) što se tiče Neuma, jer nas s time ucjenjuju, i jer im to nije jasno – ja te molim da u okviru ministarstva sada daš jednoj grupi stručnjaka, naših za međunarodno pravo, pa čak ako treba i iz svijeta nekoga, da problem Neuma obradi sa međunarodnog i ustanvo-pravnog gledišta, da se vidi da tu zapravo nemaju osnove. Jer koliko sam ja do sada i osobno poručavao Neum, da oni nemaju osnove“ govori Tuđman 13. februara 1994. godine.

Nadalje, Tuđman potom otkriva stvare razloge brige za Neum.
„Znači, da pokušamo da ih uvjerimo. Mislim da moramo biti zapravo spremni, s jedne strane, da obranimo tu teritorij, da učvrstimo Republiku Herceg-Bosna, i spremni na to, da ako dođe do toga da se Srpska republika otcijepi, da i Sabor Republike Herceg-Bosne donese takvu odluku o priključenju Hrvatskoj, prosto kao odraz, postoji ta republika i postoji spremnost tog naroda“ rekao je Tumđman te dodao:

„Tako da, i razumije se u svim tim razgovoriam, uopće ne možemo dopuštati i zato sam kazao da trebamo onu analizu – da bi Neum u bilo kakvim (okolnostima) – mogao biti područje na kome bi Muslimani mogli ostvariti suverenitet. Gospodo, imajući to u vidu, te zahtjeve Zapada, i sve to skupa, ja sam i predložio, ne samo onu zonu i mogućnost pristanaka da naprave luku na Neretvi, nego li, čak da im damo – u otkup, u zakup za turističke objekte na Pelješcu, baš zato da sa svoje strane pokažemo krajnju susretljivost, da zadoovljimo Muslimane, i taj i takav Zapad, kakav jeste“, zaključio je Tuđman.

(Bportal.ba/INS.ba)

 

Back to top button