Sud u Hagu sutra o Šešelju, tužioci traže 28 godina

HAG – Međunarodni sud u Hagu raspravljaće sutra o žalbi tužilaca na prvostepenu oslobađajuću presudu lideru SRS Vojislavu Šešelju.

Većinom glasova, Haški tribunal je, 31. marta prošle godine, oslobodio Šešelja krivice za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.Tužilaštvo je žalbom zatražilo da oslobađajuća presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 28 godina zatvora.

Alternativno, tužioci su žalbom zatražili da Šešelju bude ponovo suđeno.

U odgovoru, Šešelj, koji se branio sam, zatražio je da žalba tužilaca bude odbačena, a oslobađajuća presuda potvrđena.

Šešelj je ranije apelaciono vijeće suda izvijestio da “nema namjeru da učestvuje, ni na koji način, u procesu pred Haškim tribunalom” i da se “u Hag neće vraćati dobrovoljno” sa privremene slobode na koju se u jesen 2014. pušten zbog bolesti.

Lider radikala je, u odgovoru na žalbu, naglasio da “ne namjerava da dolazi u Hag ni na izricanje pravosnažne presude”, najavljeno za prvi dio 2018.

Za raspravu o žalbi Tužilaštva, sud u Hagu je Šešelju, stoga, postavio zastupnicu po službenoj dužnosti, američku pravnicu Kolin Roan, koja, međutim, neće imati pravo da se izjašnjava o suštini procesa, već samo da štiti proceduralna prava optuženog.

Nepravosnažnom presudom, Šešelj je oslobođen optužbi za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i prisilno premještanje, kao zločine protiv čovječnosti.

Tribunal je tom presudom utvrdio i da Šešelj nije kriv za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine, kao kršenje zakona i običaja rata.

Prvostepenom presudom je utvrđeno da su počinjeni neki od zločina iz optužnice i da su dobrovoljci SRS bili umiješani u njih, ali ne po Šešeljevom naređenju i odobrenju.

Žalbu tužilaca na oslobađajuću presudu Šešelju razmatraće apelaciono vijeće kojim predsedava američki sudija Teodor Meron, koji je i predsjednik Sudskog mehanizma, pravnog nasljednika Haškog tribunala.

U vijeću su još sudije Ben Emerson iz Velike Britanije, Li Mutoga iz Kenije, Florans Arej iz Kameruna i Ivo Rosa iz Portugala

Haški sud je, ranije, Šešelju ostavio mogućnost da u raspravi učestvuje iz Beograda, posredstvom video veze, ukoliko ne bude želio da putuje u Hag.

Ukoliko ne bude prisustvovao raspravi, sud će Šešelju dati mogućnost da na tužiočevu žalbu odgovori u roku od 10 dana pošto primi zapisnik sa zasjedanja na srpskom jeziku.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014, prije izricanja prvostepene presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je obolio od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.

U pritvoru Tribunala, Šešelj je bio od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je bila objavljena optužnica, do sredine novembra 2014.

Poslije jednog neuspješnog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, suđenje je počelo novembra 2007, a dokazni postupak je završnim riječima bio okončan u martu 2012.