Pisar iz Švedske i doktor iz Sućeske

Sretne akcize svima koji slave! A razloga za slavlje imaju oni što više od godinu unazad zagovaraju izmjene Zakona o akcizama nastojeći na taj način osigurati nastavak cestogradnje u BiH. Razloga za slavlje, nadajmo se, imat će i građani ove zemlje ako zagovornici izmjena seta zakona o akcizama i putarinama ispune obećano i konačno pokrenu ključne infrastrukturne projekte.

Maratonska sjednica Zastupničkog doma BiH rezultirala je usvajanjem seta zakona, ali je pokazala i mnogo šta mimo toga. Između ostalog, pokazala je odgovornost, principijelnost, istrajnost s jedne i obilje licemjerja i opstrukcija s druge strane. Na površinu je izbacila, zašto to ne reći, i izostanak elementarne kulture pojedinih zastupnika. Kao primjer svjedoče diskusije u kojima se najčešće spominjalo ime Lars-Gunnar Wigemark, šefa Delegacije EU-a u BiH. Zastupnici koji su bili protiv usvajanja ovog seta zakona optužili su ga da je lobista Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Najdalje je otišao zastupnik Sadik Ahmetović iz Nezavisnog bloka spuštajući raspravu na lični nivo i uvrede, kako Wigemarka, tako i kolega iz parlamentarnih klupa, piše portal Faktor.

‘Ta će Harvard

– Neki koji se boje nekog Wigemarka, koji je bio obični pisar negdje u Švedskoj, te zbog njega mijenjaju stav i odlučuju da pljačkaju ovaj narod pa sad imamo prijedlog Doma kojeg su izabrali predsjednici stranaka. Skinite ovo i prođite proceduru ako imate tih nekoliko papaka – izgovorio je Ahmetović u poslijepodnevnim satima sjednice.

Ako ostavimo po strani tvrdnje da je Wigemark lobista evropskih banaka, o čemu svako ima pravo da iznese vlastiti stav za koji bi bilo dobro da je potkrijepljen i argumentima, ostaje činjenica da su parlamentarnoj sali iznesene uvrede na ličnom nivou, neprimjerene takvom mjestu. Inače “pisar” iz Švedske, kako ga Ahmetović naziva, vlasnik je diplome sa Harvarda, jednog od najprestižnijih svjetskih univerziteta, magistrant je međunarodnog prava i ekonomije sa Fakulteta prava i diplomatije Fletcher, osim maternjeg švedskog, engleski jezik mu je također blizak kao i maternji, a govori još njemački, francuski i ruski. Diplomata je sa dugogodišnjim iskustvom. Sve nabrojano doktorant Tuzlanskog univerziteta iz Sućeske je podveo pod “pisar”. O doktorovom korištenu maternjeg jezika najbolje svjedoči on sam, o stranima je suvišno govoriti.

Ali, nije Ahmetović jedini, bilo je tu još zastupnika koji su svoje stavove argumentirali ličnim uvredama, pa i lupanjem šakama po stolu poput Salke Sokolovića (Nezavisni blok). Nije se proslavio ni Senad Šepić, vječiti populista, kojeg je predsjedavajuća Doma Borjana Krišto upozorili da će zatražiti njegovo udaljavanje iz parlamentarne sale ako nastavi s takvim ponašanjem, koje se ogledalo u dobacivanju iza stakla gdje sjede novinari.

– Kada vam ponestane argumenata, tada posežete za takvim komentarima – kratko je danas odgovorio Wigemark.

“Njihove” i “naše” akcize

Na diskusije u kojima je osjetan nedostatak argumenata, te na jeftino politikanstvo i licemjerje, nisu ostali imuni ni zastupnici SDP-a. Njihove glavne zamjerke su bile procedure koje, navodno, nisu ispoštovane. Inače radi se o stranačkim kolegama Jasenka Selimovića, bivšeg šefa Kluba SDP-a u Parlamentu FBiH koji će ostati upamćen po čuvenoj rečenici: “Znamo da nije po zakonu, ali nama se žuri”. Što će reći da SDP kad je na vlasti i nije baš gadljiv na kršenje zakona i procedura. O SDP-ovom jeftinom politikanstvu najbolje svjedoči pismo njihovog stranačkog šefa i bivšeg premijera Vlade FBiH Nermina Nikšića koje je uputio Upravi za indirektno oporezivanje BiH u maju 2014. godine. Iz istih razloga kao što to radi sadašnja vlasti, Nikšić i SDP su tražili povećanje akciza za 10 feninga. Treba li podsjećati da je SDP bio među najvećim galamdžijama protiv Zakona o radu na početku mandata aktuelne vlasti, a da su gotovo identičan zakon i sami spremili!?

Savez za bolju budućnost (SBB) – Fahrudin Radončić glasanjem za set zakona o akcizama i putarinama potvrdio je ono što je općepoznata činjenica o ovoj stranci. U institucijama su vlast, u saopćenjima opozicija. Iako nikada nisu glasali protiv akciza, preko saopćenja i sebi bliskih medija donedavno su pod maskom zaštite interesa građana tvrdili da istim tim građanima neće zavlačiti ruke udžep radi cestogradnje. Sada kad su i zvanično dali svoje konačno “da” akcizama, SBB će izaći sa stavom da je “konstruktivna opozicija”. To je legitiman način političkog djelovanja, da li je pošten, o tome će građani presuditi.

Što se DF-a tiče, oni su snimali selfije iza staklenog zida u parlamentarnoj sali dok su glumili nevidljive zastupnike kako bi izvojevali nedostatak kvoruma. Obrazloženja zašto se protive usvajanju seta zakona nisu čak ni vrijedna truda i obrazlaganja. Manje-više, kao i ostali koji su rekli “ne”.

IKEA i kolači

U konačnici, jedini koji su bili zaista konstruktivni kada je zatrebalo su parlamentarci iz HDZ-a 1990 u oba doma. Bez previše priče i usiljenog, deklarativnog, zalaganja za evropski put i razvoj zemlje, bez previše rasprave i buke, glasali su za taj isti evropski put i razvoj onda kada je trebalo. Zastupnica Diana Zelenika se našla na udaru kolega koji nisu podržali akcize, spočitavalo joj se kako je i ona “jela Wigemarkove kolače” nakon čega je odlučila glasati za set zakona. Uz opasku da Šepić, Ahmetović i Sokolović trebaju povesti računa o svom rječniku kada se obraćaju drugim zastupnicima, Zelenika je na sjednici podsjetila SDP upravo na činjenicu da su i oni za vrijeme svoje vladavine tražili povećanje akciza. Podržan je i njen prijedlog koji se tiče obaveze ravnomjerne izgradnje cestovne infrastrukture na cijelom teritoriju BiH.

– U određenom trenutku morate biti odgovorni za posao koji obavljate. Dobili smo uvjerenje da su sredstva namjenska i zato smo glasali za akcize. Oni koji govore da je neko promijenio mišljenje, nazivali su sebe blokom za Evropu, a sada nas žele vratiti u srednji vijek – rekla je Zelenika, uz opasku da su protivnici akciza skupljali političke poene.

Očito zbog prozivki da je glasala zbog Wigemarkovog lobiranja, Zelenika je sarkastično prokomentirala da “će nam sad možda doći i IKEA, što je ženama važno”. Naime, IKEA je jedan od najpoznatiji svjetskih brendova koji proizvodi namještaj i pokućstvo, a dolazi iz Wigemarkove rodne Švedske. Bez sumnje, bit će i onih koji će bukvalno shvatiti da je Zelenika glasala za akcize zbog IKEA-e.

Kada se podvuče crta može se konstatovati da je Bosna i Hercegovina izgubila dragocijeno vrijeme na naduravanja političkih stranaka u vezi s akcizama koje, ma kako nepopularne bile, jesu neminovnost. Pohvalno je to da SDA, HDZ, pa i SNSD, nikada nisu krili da podržavaju izmjene Zakona o akcizama, u tom kontekstu nisu ni obmanjivali javnost tobožnjom brigom o džepu građana. Takav stav, naravno, ima i svoju cijenu. Na vlasti je sada da obećano u vezi s ovim zakonima i ispuni, a na građanima da u narednih manje od godinu procijene šta je bilo u interesu ove zemlje, a šta puko politikanstvo i lažna briga za njihov novčanik.

(Bportal.ba/Faktor)

Back to top button