Analitičar ESI-ja: Ideje koje zagovaraju Dodik i Vučić platili su svi građani 90-ih

Politika koju građanima nudi makedonski premijer Zoran Zaev mnogo je bolja od politike koju provodi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Kazao je ovo u intervjuu za Vijesti.ba Adnan Ćerimagić. Ćerimagić je u intervjuu govorio još o evropskom putu BiH, regionalnim odnosima, politici Zaeva, Vučića…

Adnan Ćerimagić je analitičar berlinskog think tanka Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI) koja je krajem aprila objavila opširnu analizu pod nazivom “Hipnotizer – Aleksandar Vučić, John Bolton i povratak prošlosti”, u kojoj se detaljno obrazlaže zbog čega je ideja o razmjeni teritorija opasna za stabilnost jugoistočne Evrope.

Razgovarao: Haris Ljevo

Adnane, nešto više od polovine građana BiH vjeruje kako će naša država do 2030. godine biti punopravna članica EU, a oko 40 posto vjeruje da BiH nikada neće biti dio EU (Balkanski barometar Vijeća za regionalnu saradnju). Koja od dvije grupe ima pravilnu procjenu?

ĆERIMAGIĆ: Ako pitate ljude koji su zaduženi da prate i odlučuju o BiH u institucijama EU i vladama država članica EU onda nijedna. Oni će vam kazati da će BiH jednog dana, svakako, biti punopravna članica EU, ali i dodati da je BiH danas na putu ka članstvu u EU oko deset godina iza Albanije, države koja je najmanje sedam godina iza Crne Gore, kojoj je, opet, jasno rečeno da se ne može nadati da postane punopravna članica EU oko 2025. godine. Svako ko ne dobije vrtoglavicu od sabiranja svih tih godina doći će do zbira od nekih 25 godina. Istinski hrabri mogu na taj zbir da dodaju dvije decenije koje su već protekle od prvih najava mogućeg članstva u EU tokom sarajevskog Pakta za stabilnost 1999. godine.

I dobiti sumu od oko pola vijeka! Osim pedesetak godina šta nam još ostaje?

ĆERIMAGIĆ: Ostaje nam svakodnevnica života građana BiH, ali i ostatka regiona koji je izvan EU, a koja je u značajnom raskoraku u odnosu na prosječnu svakodnevnicu EU. Od stanja demokratije i vladavine prava, uključujući ljudska i manjinska prava, do broja i kvalitete poslova za koji se stanovnici regiona mogu takmičiti. Od kvalitete obrazovanja i sigurnosti cesta kojim se voze do kvalitete zdravstvenih usluga i zraka kojeg udišu.

Raskoraci po različitim osnovama, naravno, postoje i unutar same EU, a u Mađarskoj i Poljskoj vidimo i nazadovanje. Različiti raskoraci postoje između novih i starih članica, zapadnih i istočnih, sjevernih i južnih, pa čak i u samim državama članicama, uzmite samo jug Italije ili Španije, ali, u odnosu na raskorak između našeg regiona i EU, njihovi međusobni raskoraci su značajno manji, a prilike da se raskoraci smanje i nazadovanje uspori ili zaustavi su daleko veći.

Koji su odgovori na takvu jednu situaciju?

ĆERIMAGIĆ: U regionu su se već iskristalizirala dva odgovora. Prvi odgovor je ponudio premijer Sjeverne Makedonije, Zoran Zaev. Drugi predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić. Kako ti odgovori izgledaju ne treba gledati daleko u prošlost.

U aprilu 2018. godine Europska komisija je objavila izvještaje o raskoraku između zemalja zapadnog Balkana i EU. U područjima vladavine prava, javne uprava i tržišne ekonomije, Europska komisija je zaključila da je raskorak EU i Sjeverne Makedonija manji nego raskorak između EU i Srbije, koja je na nivou Albanije. U ostalim područjima važnim za EU članstvo, od zaštite okoliša do saobraćaja, raskorak EU i Sjeverne Makedonije bio je isti kao sa Srbijom. Rezultat je to koji reflektuje entuzijazam i želju Vlade Sjeverne Makedonije da smanji raskorak sa EU i otvori pregovore o članstvu. S druge strane pokazuje i svojevrsno zamor Srbije od rada na smanjenju tog raskoraka, iako od januara 2014. pregovara o članstvu u EU.

Predsjednik Srbije, ohrabren različitim signalima i događajima u EU i Washingtonu, pokušao je na ljeto 2018. godine nacionalističke ideje koje su nas odvele u ratove devedesetih prepakovati i predstaviti kao put za smanjenje raskoraka koji postoji sa EU. U stvarnosti je iz naftalina izvukao prijedlog razgraničenja Srba i Albanaca, koji njegovi ministri u vladi predstavljaju kao odgovor na sigurnosnu prijetnju koju albanska manjina predstavlja za državu Srbiju, a o normalizaciji odnosa između Prištine i Beograda govore kao o putu za zauzimanje strateških pozicija (u slučaju) rata između Srba i Albanaca.

Prema riječima ministra odbrane Srbija je ove godine kao budžetski prioritet izabrala naoružavanje i vojsku, na koju već troši više novca od svih pet zemalja zapadnog Balkana zajedno. Predsjednik, ministri i parlamentarci u Srbiji kontinuirano govore o neizbježnom oružanom sukobu na sjeveru Kosova i spremnosti Srbije da odgovori na njega, a ministri vanjskih poslova i odbrane otvoreno koketiraju i zagovaraju ideju ujedinjenja svih Srba u jednu državu, uključujući i bh. entitet Republiku Srpsku.

U isto vrijeme premijer Sjeverne Makedonije je insistirao na potpisivanju i provedbi sporazuma o imenu sa Grčkom, te je gradio partnerske i prijateljske odnose sa susjedima i regionom, od Albanije i Bugarske do BiH. Vlada u Skoplju radi i na popravljanju prava albanske manjine, čiji jezik je postao i drugi zvanični jezik.

Čini se da bez obzira na sve navedeno EU neće nagraditi Sjevernu Makedoniju?

ĆERIMAGIĆ: Bit će jako, jako teško okupiti sve zemlje članice EU da na ljeto jednoglasno podrže otvaranje pregovora o članstvu u EU. Lista razloga za ovako tešku situaciju je poduga, ali nijedan razlog pojedinačno ili svi zajedno nisu dovoljno jaki da opravdaju neotvaranje pregovora.

Da li je onda odgovor Aleksandra Vučića pobjednički?

ĆERIMAGIĆ: Ako me pitate da li u ovakvoj situaciji postoji šansa da Vučić nastavi da vlada Srbijom onda da. Ali, ako me pitate da li je za građane, privredu, region i Evropu Vučićev odgovor kvalitetan, pametan i strateški dobar, onda je moj odgovor ne. Ono što građanima nudi Zaev jače i bolje je od Vučićeve ponude.

Koji odgovori se nude u BiH?

ĆERIMAGIĆ: Čitajući nedavne izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, koji je javno crtao nove granice, iskazujući pretenzije i prema NATO susjedu, Crnoj Gori, s kojom je BiH pitanje granica već završila, ali i konkretne korake koje Vlada Republike Srpske pravi, od pitanja prava preko 220. 000 nesrba u RS-u preko najave naoružavanja do odnosa prema činjenicama utvrđenim na međunarodnim i domaćim sudovima za ratne zločine, izgleda da u BiH ima onih koji podržavaju Vučićev odgovor. Porazno je to s obzirom na cijenu koju su za provođenje takvih ideja platili svi građani BiH devedesetih.

Kakav odgovor nudi EU?

ĆERIMAGIĆ: Za EU i region bilo bi najgore da nastave razmatrati dva loša odgovora. Prvi je odustajanje od perspektive članstva u EU za zemlje zapadnog Balkana. Drugi je nastavak procesa proširenja EU na način kako se vodi sada. Oba su loša jer je interes EU i zemalja zapadnog Balkana da region užurbano ispunjava uslove EU, preuzima njene norme i standarde te kopira EU prakse. Političari, javna uprava i građani će raditi na tome samo ako misle da od toga imaju koristi. Trenutni proces ih ne inspiriše da to rade, a odustajanje od perspektive članstva bi ih dodatno demotiviralo.

Iz tog razloga mi u ESI zagovaramo odgovor EU koji bi morao imati neku realnu ponudu oko koje se sve zemlje članice EU mogu okupiti i koji bi bio iskren. U ovom trenutku EU se nije sposobna dogovoriti i stati iza precizne godine za članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU, ali se može dogovoriti i stati iza ponude snažnije vojne i sigurnosne prisutnosti u regionu, članstva zapadnog Balkana u zajedničkom tržištu do 2025. i Šengenu do 2030. te pružanju daleko značajnije financijske i tehničke podrške. EU također može zajednički osuditi i ciljano kazniti nosioce politika koji pozivaju na nasilje, koji demoniziraju manjine, rade protiv pomirenja i dobrosusjedskih odnosa i megalomanski jačaju vojne i sigurnosne kapacitete. Sa konkretnom ponudom, u vidu pristupa tržištu, Šengenu i značajnim sredstvima pomoći, EU bi mogla podržati progresivne politike u regionu koje žele iskreno da rade na unapređenju vladavine prava i demokratije, dobrosusjedskih odnosa te smanjenju raskoraka svojih država sa EU po pitanju kvalitete zraka koji se udiše, sigurnosti cesta ili kvalitete obrazovanja.

(Vijesti.ba)

Back to top button