Da osvježimo pamćenje Dodiku: Radmanović se od 2007. protivio izgradnji Pelješkog mosta

Narodna skupština RS-a sutra će se izjasniti o zahtjevu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da se pozove na zaštitu entitetskog interesa i time spriječi pokretanje spora s Hrvatskom zbog izgradnje Pelješkog mosta.
Na dnevnom redu pete posebne sjednice Narodne skupštine RS-a sutra će se naći Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave Milorada Dodika po kojoj je zaključak o prihvatanju zvaničnog stava BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac od Republike Hrvatske “veoma štetan po vitalne interese Republike Srpske”.

Eventualno usvajanje ove odluke predstavljati će šamar SNSD-a i Milorada Dodika politici koju je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u dva mandata vodio Nebojša Radmanović, također funkcioner SNSD-a.
Naime, još 3. marta 2007. godine Predsjedništvo BiH u sastavu Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Haris Silajdžić je na sjednici Međudržavnog vijeća za saradnju između BiH i Republike Hrvatske iznijelo zvanični stav u povodu izgradnje Pelješkog mosta.

Radmanović, Komšić i Silajdžić tada su jasno kazali da se BiH protiv izgradnji mosta sve do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države.

Ovaj stav na sastanku s tadašnjim premijerom Republike Hrvatske Ivom Sanderom ponovio je još jedan funkcioner SNSD-a i to Nikola Špirić u ulozi predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Tu nije kraj protivljenju SNSD-ovih političara izgradnji Pelješkog mosta. Naime, Radmanović je u aprilu 2009. godine, u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, pisao tadašnjem predsjedniku i premijeru Hrvatske jasno ponavljajući stav da se BiH protivi izgradnji Pelješkog mosta.

“Predsjedništvo BiH smatra da planiranu gradnju mosta Kopno – Pelješac od Republike Hrvatske treba riješiti na način koji će prvo razgraničiti teritorijalna mora BiH i Republike Hrvatske, kako bi se utvrdilo da li planirani most prelazi teritorijalno more BiH te koji će na kraju osigurati pravo BiH na nesmetan pristup između svog teritorijalnog mora i otvorenog mora”, napisao je Radmanović.

Dakle, od 2007. godine pa sve do 2019. godine, punih 12 godina, protivljenje izgradnji Pelješkog mosta nije predstavljalo “štetu po vitalni interes Republike Srpske”. Promjena stava svakako se može tumačiti i kao izvjesno dodvoravanje predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću koji je u proteklom mandatu otvoreno radio u interesu Republike Hrvatske kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta.

Od 2007. do 2019. godine politički odnosi Dodika i Čovića uveliko su napredovali što se posebno vidi prema usklađenim politikama SNSD-a i HDZ-a BiH. Čović je u prošlom mandatu, kada SNSD nije bio dio vladajuće većine na nivou BiH, tvrdio kako njegov HDZ brani interese RS-a u institucijama BiH.

Dodik je svoj postupak pokušao opravdati time da usvajanje zaključka ne predstavlja doprinos razvijanju dobrosusjedskih odnosa te da nanosi štetu kako BiH tako i njenim entitetima jer je Hrvatska članica Evropske unije. Ovakve tvrdnje nemaju uporište posebno ukoliko se uzme u obzir da je u martu ove godine ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić (SNSD) otvoreno zaprijetila kako će RS odlagati radioaktivni otpad u blizini Dubrovnika ukoliko zvanični Zagreb ne odustane od ideje odlaganja nuklearnog otpada u blizni granice sa BiH, odnosno u blizini Bosanskog Novog.

Kada bi se Dodikovo opravdanje o dobrosusjedskim odnosima i članstvu Hrvatske u EU primijenilo i u slučaju odlaganja radioaktivnog otpada onda bi vlast u RS-u trebala dozvoliti susjednoj Hrvatskoj odlaganje otpada u blizini bh. granice jer je “pobogu” Hrvatska članica EU i jer Vlada RS-a želi razvijati dobrosusjedske odnose.

Kada je riječ o članstvu Hrvatske u Evropskoj uniji i utjecaju Zagreba na evropske integracije BiH važno je istaći da će Milorad Dodik svoju opredijeljenost tome da naša zemlja što prije uđe u EU najbolje demonstrirati ispunjavanjem 14 preporuka koje je bh. vlastima dala Evropska komisija u Mišljenju o zahtjevu za članstvo BiH u EU.

Samo neke od tih preporuka su uvođenje klauzule koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU i ukidanje prava veta.Klix