Njemački naučnici smatraju kako u Hercegovini raste lijek protiv korone

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-19, neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo.

Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to s pomoću jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annuae), uzgajani u Kentuckyju u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

– Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina – kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?

Dr. med. spec. Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-19 liječnici upoznali tokom pandemije.

– U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju – kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.

– I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID-19 – kaže prof. dr. Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njena ljekovita svojstva.

Petar Mihić se u vrijeme kada se sadilo smilje odlučio za uzgoj slatkog pelina

– I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak – zaključuje prof. dr. Karamehić.

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-19, svijet očajno čeka učinkovitu vakcinu.

– Rekao sam da trebamo uzeti najbolju vakcinu. Najučinkovitiju, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko… Što se mene tiče, a radio sam širom svijeta, najviše nade polažem na britansku vakcinu sa Oxforda. To je evropska vakcina, ispitano dominantno na Evropljanima, koji geografski žive “pod istim krovom”, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo – smatra prof. dr. Karamehić.

Saff.ba