Hoće li greška iz 2016. biti ispravljena: Zajednički kandidat za načelnika Srebrenice kao imperativ

Sudeći prema dosadašnjem tempu priprema i razgovora, probosanske stranke su odlučne u ispravljanju političke greške iz 2016. prema Srebrenici. Već se napravio kostur i aktivno se radi na planu u cilju delegiranja zajedničkog bošnjačkog kandidata za načelnika općine u kojoj je počinjen genocid.
Demokratska fronta, Građanski savez, SBB, SDA, Stranka za BiH, SDP i neki drugi politički faktori već rade aktivno na zajedničkom programu za Srebrenicu.

“Prije tri godine bio je poraz probosanske politike općenito, jer smo pali na pitanju Srebrenice. Ono što se desilo u Srebrenici ne smije pasti u zaborav, a kamoli dopustiti politici koja to negira od završetka rata da to rade i dalje. Poraz politike koja zagovara demokratsku državu BiH i jedinstvenu po mjeri svih njenih građana pala je upravo u mjestu koje simbolizira stradanje, ali i poruku da je država BiH moguća na svakom njenom pedlju”, kazao je u razgovoru za Klix.ba Ćamil Duraković, bivši načelnik Srebrenice (2012.-2016.).

Ćamil Duraković, bivši načelnik općine Srebrenica (Foto: Klix.ba)Ćamil Duraković, bivši načelnik općine Srebrenica (Foto: Klix.ba)

Duraković smatra da je takva politika jedinstva prije tri godine pala nehatom i političkim nejedinstvom te se dozvolilo da se okupe političke snage koje žele negirati Srebrenicu.

Srebrenica bi trebala pripadati prije svega onima koji ne negiraju zločin genocida, s obzirom na to da Bošnjaci povratnici imaju razne oblike diskriminacije.

“‘Gubitak’ Srebrenice 2016. u političkom smislu imao je posljedicu na cijelu teritoriju BiH. Imali smo previranja, optuživanja i slično. Gubitkom Srebrenice mi smo izgubili posljednju instancu i dokaz da je život povratnika, Bošnjaka i Hrvata u RS-u moguć. Srebrenica je bila jedini glas koji je dopirao do ušiju i domaće i međunarodne javnosti. Sada ne postoji nijedan nesrbin načelnik u RS-u, a općina je više od 50. To se sve osjetilo na terenu. Sada se ponovo bližimo vremenu kada je potrebno naći isti princip kao 2012. i vratiti Srebrenicu pravdi i na čelo te općine dovesti osobu koja ne negira genocid i koja gradi tu probosansku ideju”, smatra Duraković.

On dodaje da se u Srebrenici, ali i u brojnim drugim mejstima u RS-u provodi sistemska diskriminacija Bošnjaka, a prije svega kada je riječ o zapošljavanju.

“Dok sam ja bio načelnik bilo je više od 50 Bošnjaka u općinskoj administraciji, a sada je mislim 25 ili 26 Bošnjaka ostalo da radi. Dosta je ljudi otišlo i to mnogo govori šta se provodi na terenu. Pa sam načelnik Srebrenice je jedan od najgrlatijih negatora genocida. To ulijeva strah i nesigurnost kod ljudi koji razmišljaju da li ostati ili otići”, naglašava Duraković.

Našeg sagovornika smo pitali da li sebe vidi kao kandidata za načelnika – odgovara potvrdno, ali napominje da mu je najvažnije da bude uvažen kao snaga koja će doprinijeti da Bošnjak ponovo bude načelnik Srebrenice, a ne nužno pozicija.

“Ja zagovaram ujedinjenje probosanskih političkih snaga i udruženja u najboljem interesu Srebrenice. Nikada ne bih bio destruktivni faktor u tom procesu. Ambicija nije haram, ali itekako želim da me se pita ko bi mogao sutra nositi taj teret. To je kompleksna pozicija zbog širokog pojma i značaja Srebrenice. Ne bih samo želio da se licitira nekim neiskusnim političkim imenima. Da moram biti ja – ne moram. Ne bih ni odbio, ali ne želim biti destruktivan. Niko nije i ne smije biti važniji od Srebrenice”, zaključio je Duraković u razgovoru za Klix.ba.

Klix.ba